Novinar Marcus Tanner reportažu počinje primjerom sarajevske katolkinje Bisere koja sa sedmero djece živi u kolibi u Sarajevu i ne uspijeva dobiti gradski stan. Tanner prenosi ocjenu Njemice koja radi u Sarajevu i pomaže Biserinoj obitelji koja tvrdi da bi Bisera do sada već dobila gradski stan da je udovica muslimanskog borca iz postrojbe Zelenih beretki. "Ne mogu a da ne mislim kako je ona iz pogrešne zajednice", istaknula je Nijemica, navodi novinar lista te dodaje kako je i kardinal Vinko Puljić, "uvjeren da pripada pogrešnoj zajednici".
Kardinal Puljić, objašnjava se u reportaži, tvrdi da su Hrvati katolici otpisani i da su postali "zaboravljene žrtve prešutnog međunarodnog dogovora da se pitanje Bosne riješi podjelom zemlje između muslimana, odnosno Bošnjaka, i pravoslavnih Srba". U Sarajevu je prije rata živjelo 60.000 katolika a danas samo 18.000, ističe kardinal Puljić, piše list, žaleći se i kako visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown pritužbe bosanskih Hrvata ne uzima ozbiljno te da ih ne štiti ni policija.
"Ne dijele svi u bosanskoj Katoličkoj crkvi kardinalovu dijagnozu o tome što muči zajednicu, no nitko ne može osporiti je Katolička crkve suočena s nestankom u velikom dijelu zemlju, osim u trokutu zemlje u golim brdima Hercegovine na granici s Hrvatskom gdje vladaju Hrvati", piše novinar lista navodeći i kako se "kataklizmički pad katoličanstva u Sarajevu ogleda i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije Mato Zovkić, nastavlja list, upozorava kako "Srbi ne daju povratnicima da se vrate domovima u Republici Srpskoj" te da su oni koji se vrate starije životne dobi dok njihova djeca žive u Hrvatskoj. "Bez veće promjene ovo će cijelo područje izumrijeti iz katoličkog kuta gledanja", upozorava Zovkić, prenosi list navodeći da se od 220.000 katolika koji su izbjegli s područje Republike Srpske vratilo njih samo 15.000.
List prenosi i ocjenu fra Marka Oršolića, direktora bosanskohercegovačkog Centra za multireligijsko pomirenje, kako se Katolička crkva u Bosni i Hercegovini "ne može žaliti na položaj katolika u središnjoj Bosni a zatvarati oči pred sudbinom muslimana drugdje". Fra Oršolić ocjenjuje da "Katolička crkva plaća cijenu prebliskih veza sa snagama hrvatskog nacionalizma i njihovom glavnom stranke HDZ-om", piše list.
List članak zaključuje podatkom da je u razdoblju od 1881. do 1918. godine udio katolika u stanovništvu Bosne dostigao 25 posto a da je danas pao na oko 10 posto.