ZAGREB
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte obavijestila je u utorak luksemburškog ministra vanjskih poslova Jeana Asselborna kako Hrvatska još uvijek u potpunosti ne surađuje s Haškim sudom (ICTY), izjavili su za Hinu glasnogovornici Del Ponte i Asselborna. Del Ponte se u Haagu nenajavljeno ponovno našla s Asselbornom uoči odluke EU o tome hoće li ili ne 17. ožujka započeti pregovori s Hrvatskom. "Nema promjene u našoj procjeni suradnje. Hrvatske vlasti nisu pokazale volju za uhićenjem generala Ante Gotovine", kazala je glasnogovornica Florence Hartmann. "Nema novih momenata u ocjeni tužiteljice o suradnji Hrvatske", potvrdio je u telefonskoj izjavi iz Haaga glasnogovornik ministra Asselborna, Eldar Subašić. Glasnogovornik luksemburškog ministra kazao je kako ne može govoriti o sadržaju razgovora, te dodao da Asselborn iz Haaga putuje u Bruxelles. Luksemburško predsjedništvo će u utorak za sastanak Odbora stalnih predstavnika EU-a (COREPER), tijela kojeg čine veleposlanici država članica i koje priprema sastanke Vijeća ministara, pripremiti nacrt odluka za Hrvatsku, o čemu konačnu odluku donose ministri vanjskih poslova.
BRUXELLES
Hrvatska u potpunosti surađuje s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, kazali su u utorak u Bruxellesu hrvatski premijer Ivo Sanader i predsjednik Europske pučke stranek (EPP) Wilfried Martens, izrazivši očekivanje da će pregovori s Europskom unijom započeti u četvrtak kao što je bilo i planirano. Sanader je u utorak doputovao u Bruxelles kako bi u sjedištu Europske pučke stranke prenio uvjerenje da je Hrvatska ispunila uvjete za početak pregovora Zagreba i Bruxellesa. "Hrvatska je ispunila uvjet pune suradnje s ICTY-em. Pregovori bi trebali početi 17. ožujka", kazao je Sanader novinarima nakon sastanka s Martensom. "Prema našim informacijama, Gotovina nije u Hrvatskoj. To je jedina i puna istina", istaknuo je hrvatski premijer. "Hrvatska je odgovorila na poziv Europskog vijeća od 17. prosinca i uvjereni smo da ona u cijelosti surađuje s Haškim sudom kao što je to Vijeće tražilo", rekao je Martens. On je izrazio uvjerenje da će pregovori početi 17. ožujka ističući kako Europska unija ima ekskluzivno pravo odlučivanja o tome, a ne neke druge institucije zemlje ili pojedinci.
BEČ
Austrijski savezni kancelar Wolfang Schuessel zauzeo se u utorak za početak pregovora Hrvatske i EU 17. ožujka, najavivši "apsolutnu" austrijsku potporu Hrvatskoj. "Austrija 'apsolutno' podupire početak pristupnih pregovora Hrvatske i EU 17. ožujka", rekao je austrijski savezni kancelar na konferenciji za novinstvo nakon sastanka savezne austrijske vlade. "Zagreb očekuje da dobije zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora. To je nužnost", kazao je Schuessel. Zato je potrebno suglasje svih ministara vanjskih poslova država članica EU koje će sutra o tom pitanju raspravljati u Bruxellesu, zaključio je Schuessel. On je rekao da Europa treba prepoznati hrvatska postignuća u suradnji s haškim tribunalom, istaknuvši da je jedan broj ljudi već izručen Haagu te da su učinjeni "veliki napori" da se pronađe odbjegli general Gotovina.
ZAGREB
Britanski ministar za Europu Denis MacShane u izjavi za britanski radio BBC pozdravio je posljednje napore Hrvatske u suradnji s Haškim sudom, odnosno zamrzavanje imovine odbjeglog generala Ante Gotovine. "Moram reći da dolazim u Zagreb već četiri godine i ovo je prvi put da sam vidio takve poteze. Pozdravljam ih i vjerujem da, s nešto više napora, Hrvatska može doseći ono što svi želimo, a to je da riješi preostali problem, tako da svi mogu reći kako Hrvatska vrlo ozbiljno pristupa tom problemu, kojeg ima s međunarodnim sudom u Haagu", prenosi u utorak BBC MacShaneove riječi. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić u ponedjeljak je objavio da je imovina odbjeglog generala Ante Gotovine blokirana. Glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu (ICTY) Carla del Ponte izjavila je u ponedjeljak nakon razgovora s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom da odluka Zagreba o zamrzavanju imovine odbjeglog hrvatskog generala Ante Gotovine stiže "prekasno".
ZAGREB
Potpredsjednica hrvatske vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor razgovarala je u utorak u Ženevi s visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava Louise Arbour o zaštiti i promociji ljudskih prava, s posebnim naglaskom na zaštitu žena i djece, priopćeno je iz vladina ureda. Kosor, koja se s Arbour sastala u stanci sudjelovanja na 61. zasjedanju Komisije za ljudska prava UN-a u Ženevi, treba u utorak o problemu trgovine ljudima govoriti na sjednici. Hrvatska je kao tranzitna zemlja protekle godine imala samo 19 slučajeva trgovanja ljudima a od toga se samo u četiri slučaja radilo o državljanima RH, rekla je Kosor u razgovoru s Arbour. Kosor je sugovornicu upoznala s postignućima hrvatske vlade u zaštiti ljudskih prava. Kazala je da je RH uspostavila institucije pučke pravobraniteljice za djecu, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a uskoro će biti imenovan i omdusman za invalide.
ZAGREB/ŽENEVA
Siromaštvo, neravnopravnost spolova i nepoštivanje ljudskih prava temeljni su uzroci trgovine ljudima čije su žrtve uglavnom žene i djeca, zaključile su ministrice vanjskih poslova okupljene u Ženevi i pozvale vlade da programe borbe protiv trgovine ljudima temelje na toj činjenici. Zaključak je to ministrica vanjskih poslova, među kojima i hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, okupljenih u ponedjeljak na radnoj večeri u Ženevi na marginama 61. zasjedanja UN Komisije za ljudska prava. Sve su države obvezne provoditi adekvatne mjere kako bi spriječile trgovinu ljudima, kaznile počinitelje i pomogle žrtvama, a ne provode li te aktivnosti ugrožavaju temeljna ljudska prava žrtvama trgovine, zaključile su sudionice a priopćila u utorak stalna misija RH pri UN-u u Ženevi. Grabar Kitarović je sugovornice izvijestila da je Hrvatska donijela Nacionalni program za suzbijanje trgovine ljudima za razdoblje 2005-2008. Također je izvijestila o ratifikaciji Konvencije o transnacionalnom organiziranom kriminalu, o kampanji koja je u RH pokrenuta protiv trgovine ljudima, te procesuiranju počiniteljima trgovine ljudima i procesu pomaganja žrtvama.
PRIŠTINA
Kosovski informativni centar, blizak vodećoj albanskoj stranci Demokratskom savezu Kosova, objavio je kako je eksplozija koja se u utorak ujutro dogodila na prištinskim ulicama bila pokušaj atentata na kosovskog predsjednika Ibrahima Rugovu. Kako se navodi, predsjednik Rugova nije ozlijeđen prilikom napada kao ni njegovih pratioci, no ozlijeđena su dva slučajna prolaznika. Eksplozija je odjeknula u trenutku kada je tim djelom grada prolazio automobil s pratnjom kosovskog predsjednika, koji je kretao na sastanak s visokim predstavnikom EU-a Javierom Solanom u zgradi Vlade. Policija na Kosovu priopćila je da su u eksploziji ozlijeđena dva slučajna prolaznika, no druge pojedinosti napada za sada nisu poznate. Policija je priopćila da je istraga u tijeku, ne navodeći moguće počinitelje niti motive napada. Nakon pokušaja atentata, Rugova je izjavio kako je to djelo onih koji ne žele dobro Kosovu i koji ga "žele destabilizirati", zatraživši da se počinitelji ovakvih napada najoštrije kazne. Sve važnije kosovske političke stranke, jednako kao i Asocijacija kosovskih općina te Kosovski odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda, osudile su pokušaj atentata kao čin usmjeren na destabilizaciju Kosova te protiv sigurnosti i vladavine zakona. Građane Kosova pozvale su da ostanu mirni i ne nasjednu provokacijama.
ZAGREB/DEN HAAG
Haški sud (ICTY) u utorak je otpečatio optužnicu protiv bivšeg makedonskog ministra unutarnjih poslova Ljube Boškoskog, što je posljednja optužnica koju je podigao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), 'ad hoc' tribunal UN-a osnovan 1993. godine. Boškoskog se tereti za ratne zločine počinjene tijekom sukoba s albanskim pobunjenicima u Makedoniji u ljeto 2001. godine. Tužiteljstvo je na kraju 2004. godine, kada je završen njegov istražni mandat, sucima na potvrdu predalo šest optužnica, a optužnica protiv Boškoskog otpečaćena je kao posljednja. Boškoskog (44), koji je bio ministar unutarnjih poslova Makedonije od svibnja 2001. do studenoga 2002. godine, tereti se po zapovjednoj odgovornosti za napad policije i vojske na selo Ljuboten kod Skoplja, u kojem je ubijeno sedam albanskih civila, oko 100 ih je zatočeno, premlaćivano i zlostavljano a oko 30 kuća i drugih gospodarskih objekata je spaljeno. Zajedno s njim optužen je i Johan Tarčulovski (30), policijski časnik koji je koordinirao i zapovijedao napadom na selo Ljuboten. Optuženi su u tri točke za ubojstva, bezobzirno razaranje civilnih objekata i okrutno postupanje kao kršenje ratnog prava i običaja. Boškoski, koji pored makedonskog ima i hrvatsko državljanstvo, od kolovoza 2004. nalazi se u pritvoru Županijskog suda u Puli, pod optužbom da je kao ministar policije odgovoran za ubojstvo sedam emigranata iz Pakistana i Indije 2002. godine.
BEOGRAD
Optuženi za ratni zločin na Ovčari Milan Bulić, protiv kojega je postupak zbog bolesti izdvojen od suđenja protiv ostalih 16 optuženika, pušten je iz pritvora Okružnog suda u Beogradu i ubuduće će se braniti sa slobode, odlučilo je u utorak vijeće Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu. Postupak protiv Bulića, uhićenog u svibnju prošle godine, izdvojen je od postupka protiv ostalih optuženika 28. veljače ove godine, zbog njegova lošeg zdravstvenog stanja. Zbog rijetkog neurološkog poremećaja, zaključak je liječnika, optuženi Bulić nije u stanju aktivno sudjelovati u postupku protiv 16 suoptuženih. "Optuženom je neophodna odgovarajuća medicinska pomoć, a u uvjetima pritvora jedina ustanova koja ga može liječiti je KPD bolnica Okružnog zatvora u Beogradu. Ta bolnica, imajući u vidu bolest optuženog, ne raspolaže s mogućnostima odgovarajuće liječničke njege", kazao je predsjednik vijeća, sudac Vesko Krstajić obrazlažući odluku vijeća o puštanju optuženog Bulića iz pritvora.
JERUZALEM
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer naglasio je u utorak, uoči otvaranja novog Povijesnog muzeja holokausta u Memorijalnom centru Yad Vashem u Jeruzalemu, osobitu moralnu odgovornost Njemačke za holokaust. Prije sastanka sa zamjenikom izraelskog premijera Shimona Peresa, Fischer je kazao da je njegov posjet Jeruzalemu "osobit" te dodao da je holokaust bio "najmračniji trenutak" u njemačkoj povijesti. Fischer je naglasio kako pravo Izraela na postojanje nikako ne može biti upitno.
Ranije tijekom dana, njemački ministar sastao se s izraelskim oporbenim političarima, Yossijem Saridom iz Meretza i Yosefom Lapidom iz Shinuija. Prije otvaranja muzeja trebao bi se sastati i s izraelskim kolegom Silvanom Shalomom. Na otvaranje novog muzeja pozvani su visoki predstavnici 40 zemalja, među kojima i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
DAMASK
Egipatski predsjednik Hosni Mubarak nenajavljeno je u utorak boravio u Damasku gdje je sa sirijskim predsjednikom Bašarom al-Asadom prvenstveno razgovarao o stanju u Libanonu, zemlji iz koje su se sirijske trupe počele povlačiti pod snažnim međunarodnim pritiskom. Prema sirijskoj novinskoj agenciji (SANA), Mubarak je s Asadom također razgovarao o stanju u arapskom svijetu, te pitanjima vezanima uz arapski summit sljedećeg tjedna u Alžiru. Asad je najavio povlačenje sirijskih postrojbi iz Libanona u dvije faze. Protusirijsko ozračje kulminiralo je u Libanonu nakon atentata na bivšeg libanonskog premijera Rafika al-Haririja. Sirija je u Libanonu rasporedila svoju vojsku još 1976. godine kao pomoć u obuzdavanju libanonskog građanskog rata koji je trajao od 1975. do 1990. godine.
LONDON
IRA se povezala sa zločinačkim organizacijama u Velikoj Britaniji oko krijumčarenja cigareta i nafte, čime priskrbljuje milijune funti, objavio je u četvrtak BBC. Bivši načelnik protuterorističke policije u Belfastu Bill Lowry tvrdi da su veze IRA-e s krijumčarima nastale u zatvoru, u kojem, navodno, postoji "vrlo snažna krijumčarska mreža". Velika Britanija je unosno tržište za krijumčarenje cigareta, jer su u redovnoj prodaji, zbog velikog poreza, vrlo skupe. Irska republikanska armija ima "mrežu unutar kriminalnih skupina u Velikoj Britaniji, neki njezini članovi proveli su mnogo vremena u zatvorima visoke sigurnosti, gdje su stvorili prijateljstva", izjavio je Lowry u emisiji za radio BBC. Najnovija otkrića BBC-a došla su u teškim trenucima za IRA-u, koju se povezuje sa spektakularnom krađom 26,5 milijuna funti iz Northern Bank u prosincu i ubojstvom katolika Roberta McCartneya 31. siječnja nakon tučnjave u baru u Balfastu. Ubojstvo je do danas nerazjašnjeno, a vlasti i protestantske skupine vjeruju da je IRA-u zastrašila više od 70 svjedoka i pobrinula se za uništenje svih forenzičkih dokaza ubojstva.