Dolenčić je rekao da je premijera pripremana u vrlo teškoj financijskoj situaciji, u kojoj se nalazi zagrebački HNK, te da je, zajedno s dirigentom Juranićem, pokušao iskoristiti sve mlade hrvatske operne pjevače.
Nastup u Rigolettu bit će im i veliki izazov, rekao je Dolenčić, a dirigent Juranić dodao je da je ta opera postavila velike zahtjeve i za pjevače i za sve one koji su krenuli u njezino uprizorenje.
Kazao je da će pojedine uloge tumačiti više pjevača, a večeras nije htio otkriti one koji će nastupiti u premijernom postavu.
Tijekom sezone naslovni lik će pjevati Tomislav Bekić, Siniša Hapač, Vitomir Marof, Gildu će tumačiti Adela Golac-Rilović, Ivana Kladarin, Mira Vlahović i Martina Zadro, Magdalenu Branka Sekulić i Martina Gojčeta, a Vojvodu od Mantove pjevat će Sergej Kiseljov, prvak riječke Opere Nikša Radovanović i Tvrtko Stipić.
Scenografkinja Dinka Jeričević napomenula je da je rad na scenografiji bio ograničen prilično skromnim sredstvima.
Rigoletto, jedna od najpopularnijih Verdijevih opera, nastala je na temelju Hugoova romana "Kralj se zabavlja", inspiriranoga likom francuskoga kralja Francoisa Prvog.
Libreto je napisao Francesco Maria Fiave, a Verdijevu pozornost privukao je lik dvorske lude, prezrenog grbavca, ispunjenoga dubokim osjećajem mržnje, ljubavi i boli. Osnovna ideja djela - prokletstvo kao moć sudbine - prikazana je kroz tragičnu sudbinu oca Rigoletta i kćeri Gilde, što je bila novost u ondašnjoj opernoj literaturi, rekli su predstavnici HNK.
Redatelj Krešimir Dolenčić napomenuo je kako se Verdi u ovom djelu, kao i u ostalim svojim operama, često bavio dnevnopolitičkim događajima, koji su uvijek sadržavali različite intrige.
Praizvedba Rigoletta održana je 1851. u Veneciji, a zagrebačka je publika djelo prvi puta vidjela 1873., u staroj kazališnoj zgradi na Markovu trgu. Zadnje uprizorenje ovoga popularnog djela bilo je na zagrebačkoj opernoj pozornici 1977., u režiji Vladimira Ruždjaka i pod ravnanjem Mire Belamarića.