Povećanje prinosa važnije je od povećavanja površina za uzgoj jagoda, smatra stručnjak za uzgoj jagoda Boris Duralija sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.
Buduće kvote Europske unije za uzgoj jagoda Hrvatska, po njegovim riječima, neće dobiti na osnovu veličine površina. Štoviše, ističe Duralija, Hrvatska bi čak mogla ozbiljno ugroziti mogućnost njihova dobijanja ne približi li se referentnim prinosima po hektaru kakvi su u danas u zemljama Unije.
Zato, kako je rekao, država treba poticati povećanje proizvodnje upotrebom novih tehnika na postojećim površinama kod proizvođača koji su se pokazali perspektivnim.
Po njegovoj procjeni u Hrvatskoj se proizvodnja jagoda za tržište odvija na 150 hektara uz prosječni prinos od 15 tona po hektaru, što znači da se u nas godišnje proizvede 2.250 tona jagoda, a potrošnja je pola kilograma po stanovniku.
Vodeće zemlje po prinosima su, kako je naveo, Španjolska i Italija sa 37,5 odnosno 25 tona po hektaru.
U Hrvatskoj se na 75 posto površina jagode uzgajaju klasičnom metodom, između 20 i 25 posto u plastenicima, a do 1 posto je u hidroponskoj proizvodnji.
Za ovu godinu, Duralija procjenjuje da će biti posađeno 230 hektara jagoda uz očekivani prinos od 15 tona po hektaru, s ukupnom proizvodnjom od 3.450 tona.
Na zagrebačkom području, po podacima Udruge uzgajivača, ove godine se očekuje urod od 500 tona. Iskustva iz prethodnih godina, ističu uzgajivači, pokazuju da se jagode teško plasiraju jer ne postoji sustav njihova organiziranog otkupa i ponude. Stoga neki uzgajivači i stručnjaci predlažu osnivanje zadruga uzgajivača jagoda, po uzoru na iskustva iz zemalja Europske unije.