Turska je oduvijek opovrgavala tvrdnje o genocidu, ali iz Europske unije, u koju želi ući, sve češće pristižu zahtjevi da prizna genocid kao povijesnu činjenicu.
Neki su europski političari čak predložili da se pregovori s Turskom ne počnu 3. listopada ako ona ne prizna da je genocid počinjen.
"Otvorili smo arhive ljudima koji tvrde da je proveden genocid. Ako su iskreni, i oni će otvoriti svoje arhive", rekao je Erdogan na konferenciji za novinare.
"Povjesničari obiju strana trebaju proučiti arhive. Spremni smo poduzeti korake u tom smislu".
"Ne želimo da budući naraštaji budu opterećeni mržnjom i neprijateljstvom", dodao je.
Armenija tvrdi da je od 1915. do 1923. na području tadašnjeg Otomanskog Carstva u sustavnom genocidu pobijen 1,5 milijun Armenaca te da je odluku o pokolju donijela politička stranka koja je tada bila na vlasti u Istanbulu, poznata kao Mladi Turci.
Turska pak tvrdi da nije bilo nikakvog genocida i da su Armenci bili žrtve partizanskog rata u kojemu su također mnogi Turci izgubili život. Turska optužuje Armence da su činili pokolje kao pripadnici okupacijskih ruskih snaga.
Armenci će 24. travnja obilježiti 90. obljetnicu pokolja.
Turska nema diplomatske odnose s Armenijom koja je u njezinu neposrednom susjedstvu, a njihova je granica zatvorena od 1993. u znak prosvjeda što je bivša sovjetska republika okupirala dio turskog regionalnog saveznika Azerbajdžana.