BRUXELLES
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak u Bruxellesu da Europska unija, kad bude donosila odluku o početku pregovora s Hrvatskom, neće ići protiv mišljenja Haškog suda. "Očekujemo početkom ožujka novo izvješće Carle del Ponte, na temelju kojega će Vijeće donijeti odluku", rekao je Barroso. Predsjednik Mesić je rekao kako smatra da Hrvatska surađuje s Haškim sudom jer je od 626 zahtjeva Tribunala ispunila 625. "Nismo izručili generala Gotovinu, jer on nije dostupan hrvatskim vlastima. Mi ga trebamo uhititi i izručiti ili utvrditi pravac njegova kretanja u čemu nam treba pomoć drugih zemalja", rekao je Mesić. Barroso je dodao kako osobno vjeruje u Mesićevu dobru volju, no to ne znači da sve strukture potpuno surađuju. "Moramo biti sigurni u punu suradnju države. Mišljenje suda je da to dosad nije bio slučaj. Nadam se da će do 17. ožujka biti novih elemenata koji će nas uvjeriti u punu suradnju", istaknuo je Barroso.
BRUXELLES
NATO dijeli stajališta Europske unije o odbjeglom hrvatskom generalu Anti Gotovini, kojega treba uhititi i izručiti Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu (ICTY), izjavio je u utorak u Bruxellesu glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakon sastanka s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. "Unatoč dosad učinjenom puna suradnja Hrvatske s Den Haagom znači da se mora učiniti i taj zadnji korak", rekao je Scheffer. Mesić je istaknuo kako nije sporno da će odbjegli general biti uhićen ako je u Hrvatskoj, no ako nije, potrebna je suradnja drugih zemalja. Glavni tajnik NATO-a pohvalio je napredak Hrvatske u prilagodbi vojske NATO-ovim standardima. No, istaknuo je da tek treba ostvariti cilj izdvajanja za vojsku od dva posto BDP-a. Zahvalio je Hrvatskoj na doprinosu NATO-ovoj misiji u Afganistanu, te istaknuo kako je dobrodošao doprinos i u drugim operacijama Sjevernoatlantskog saveza, pa i u obuci iračkih vojnika.
WASHINGTON/NEW YORK
Posljednjih godina postignut je velik napredak u borbi protiv diskriminacije žena u svijetu i Hrvatskoj, ali ima još dosta prostora za unapređenje jednakosti žena, rekla je u utorak u Ujedinjenim narodima u New Yorku potpredsjednica hrvatske Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Jadranka Kosor sudjeluje na 49. zasjedanju UN-ova povjerenstva za položaj žena na kojemu izaslanstva stotinjak vlada s 80 ministara te 6000 aktivista razmatraju napredak u ravnopravnosti žena ostvaren nakon četvrte svjetske konferencije o ženama koja je održana u Pekingu 1995. Jadranka Kosor je u govoru istaknula kako je važno imati spolno osviješten pristup u svim nastojanjima i svakodnevnim aktivnostima kako bi se uklonile "stereotipne uloge za muškarce i žene i ubrzala de facto ravnopravnost između muškaraca i žena". U posljednjih nekoliko godina Hrvatska je donijela niz značajnih zakona na tom području, započinjući od ustavnih amandmana kojima je načelo jednakosti spolova priznato kao ustavna vrijednost, rekla je Jadranka Kosor. Ona je kazala kako Hrvatska u provedbi UN-ovih milenijskih ciljeva namjerava i dalje jačati ravnopravnost žena na poljima obrazovanja, rada, suzbijanju nasilja nad ženama te snažnije uloge u javnom i političkom životu.
LONDON
Izraelci i Palestinci moraju ispuniti sve obveze koje su preuzeli u sklopu "smjernica mirovnog sporazuma" kako bi se zajamčilo osnivanje palestinske države u susjedstvu Izraela, ocijenili su u utorak svjetski čelnici okupljeni u Londonu na konferenciji posvećenoj reformama Palestinske samouprave. U radu konferencije, a domaćin joj je britanski premijer Tony Blair, sudjeluju američka državna tajnica Condoleezza Rice, glavni tajnik UN-a Kofi Annan, palestinski predsjednik Mahmud Abas, te ministri vanjskih poslova arapskih i europskih zemalja. Izraelski predstavnici, koji strahuju od međunarodnog pritiska oko što skorijeg nastavka pregovora o konačnom mirovnom rješenju, ne sudjeluju u radu konferencije budući da je konferencija fokusirana na palestinska pitanja. U konačnom nacrtu izjave sudionika konferencije nudi se potpora palestinskim sigurnosnim snagama u njihovim nastojanjima da obustave napade na Izraelce, da osiguraju parlamentarne izbore i zajamče red i mir za vrijeme povlačenja izraelskih naseljenika iz okupiranog pojasa Gaze. U zamjenu Palestinci se obvezuju da će nastaviti s provedbom sigurnosnih reformi, održati izbore predviđene za srpanj, te da će se i dalje boriti protiv korupcije. U radu konferencije sudjeluju i predstavnici Svjetske Banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
LONDON
Palestinski predsjednik Mahmud Abas ocijenio je u utorak rezultate konferencije o palestinskim reformama u Londonu "vrlo pozitivnim i plodnim". "Nadamo se povratku na put pomirenja, uz pomoć miroljubivih i uspješnih pregovora temeljenih na međunarodnom pravu i legitimitetu", izjavio je Abas na konferenciji za novinare po završetku londonske konferencije o reformama Palestinske samouprave. Abas je podsjetio da je cilj pregovora "prestanak okupacije koja traje od 1967. godine i uspostava palestinske demokratske, nezavisne i održive države, u susjedstvu Izraela".
BEJRUT
Nekoliko stotina prosvjednika u utorak je ponovno izašlo na ulice u središtu Bejruta tražeći od Sirije da povuče svoje vojne snage iz Libanona, a SAD i Francuska ponudile su toj zemlji pomoć u organizaciji slobodnih izbora, izvijestili su službeni izvori. Nakon dvotjednih prosvjeda bez presedana koji su prosirijsku vladu premijera Omara Karamija prisilili da u ponedjeljak podnese ostavku, dužnosnici su započeli nimalo jednostavnu potragu za novim premijerom. Američka državna tajnica Condoleezza Rice pozdravila je poteze koje je nazvala koracima prema uspotavljanju demokracije u Libanonu. "Događaji u Libanonu kreću vrlo važnim smjerom. Libanonski narod počinje izražavati svoje težnje za demokracijom, a to je nešto što moramo poduprijeti", kazala je.
KIJEV
Ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko u utorak je izjavio da su snage sigurnosti uhitile ubojice antirežimskog novinara čija je nasilna smrt 2000. odvela u krizu režim njegova prethodnika Leonida Kučme. Otkriće trupla novinara Georgija Gongadzea odrubljene glave u šumi kraj Kijeva potkopalo je ugled predsjednika Kučme u zemlji i inozemstvu. Neriješeno umorstvo postalo je simbol borbe prodemokratskih aktivista koji su lani u Kijevu masovno prosvjedovali i tako pomogli Juščenkovoj pobjedi na prosinačkim izborima. Ukrajinski mediji objavili su da su pritvorena trojica pripadnika snaga sigurnosti, ali nisu objavili njihova imena. Ni državni tužilac ni ukrajinska služba SBU nisu komentirali tu vijest.
ZAGREB/DEN HAAG
Na haškom suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću u utorak je svjedok obrane dr. Dobre Aleksovski dao iskaz o zbrinjavanju tisuća Albanaca izbjeglih s Kosova u Makedoniji u proljeće 1999. godine. Aleksovski je kao ravnatelj Službe hitne medicinske pomoći iz Skoplja bio zadužen za pomoć izbjeglima na graničnom prijelazu Donje Blace. Iznoseći podatke svoje službe, rekao je da je među desecima tisuća Albanaca na tom prijelazu zabilježeno samo 14 ozlijeđenih među kojima je tek jedna osoba ranjena iz vatrenog oružja. Milošević je tražio da se ti podaci uvedu kao dokaz, tvrdeći da je među izbjeglima moralo biti više ranjenih ili pretučenih osoba ako su bježali pred progonom srpske policije, kako stoji u optužnici. Tužitelj Geoffrey Nice je u protuispitivanju citirao izvješća međunarodnih organizacija prema kojima su izbjegličku krizu izazvale operacije srpske vojske i policije na Kosovu, što je Aleksovski odbacio tvrdeći da na granici za to nije bilo dokaza. Nice je citirao i izvješća u kojima se makedonskim vlastima zamjera na oskudnoj pomoći izbjeglicama i ograničavanju kretanja, što je Aleksovski nazvao uvredom za njega i njegovu zemlju.
TEHERAN
Iran je u utorak objavio da ne odustaje od razvoja nuklearnog programa usprkos primamljivim ponudama za gospodarske i političke ustupke ako zamrzne nuklearne aktivnosti. Ministar vanjskih poslova Kamal Harazi ponovio je da će se nuklearni program koristiti u isključivo miroljubive svrhe, dakle za proizvodnju električne energije, a ne za proizvodnju bombi, kao što to tvrdi Washington. "Legitimno pravo Irana da posjeduje i koristi nuklearnu tehnologiju ne može se zamijeniti ni za kakve ustupke", bio je izričit Harazi čije riječi prenosi agencija IRNA. Europska unija, predvođena Velikom Britanijom, Njemačkom i Francuskom, pokušava Iran privoljeti na barem privremeno zamrzavanje nuklearnog programa u zamjenu za političke i posebice gospodarske poticaje.
SOFIJA
Integracija zapadnog Balkana u NATO "važna je za stabilnost u regiji i cijeloj Europi", izjavio je u utorak u Bugarskoj norveški premijer Kjell Magne Bondevik. Govoreći nakon sastanka s bugarskim premijerom Simeonom Sakskoburggotskim, Bondevik je kazao da su reforme koje je Bugarska poduzela tijekom priprema za ulazak u NATO "posebice korisne" za zemlje zapadnog Balkana, osobito za Srbiju i Crnu Goru. Bugarska i Norveška punopravne su članice Sjevernoatlantskog saveza koji okuplja 26 zemalja.
SUBOTICA
Tajništvo za obrazovanje vojvođanske vlade privremeno je u utorak zaustavilo provođenje odluke o uvođenju bunjevačkog jezika u vojvođanske osnovne škole. Zamjenica pokrajinskog tajnika za obrazovanje Svetlana Vujović izjavila je za Hinu da je odluka stopirana i neće se provesti dok se od Vojvođanske i Srpske akademije znanosti i umjetnosti ne dobije mišljenje o mogućnosti standardizacije tzv. bunjevačkog jezika. Inicijativu za uvođenje "bunjevačkog jezika" u vojvođanske osnovne škole podnijelo je Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine, koje negira hrvatsko podrijetlo Bunjevaca. Iako je Tajništvo za obrazovanje prvobitno dalo suglasnost, ono je danas povučeno, a do toga je došlo, kako se neslužbeno može čuti, na intervenciju zastupničkih tijela Hrvata u Srbiji, prije svega Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.