Na izložbi "Od secesije do impresije" bit će izloženo više od 193 Jurkićeva djela - ulja, akvarela, pastela i crteža - među kojima se neka od najpoznatijih prvi put izlažu u Zagrebu, rekla je kustosica Biserka Rautar-Plančić.
Nije riječ samo o retrospektivi nego i o vrjednovanju Jurkićeva djela, rekla je autorica izložbe Ivanka Reberski, napomenuvši da će biti postavljeni njegovi ključni ciklusi i djela kojima se Jurkić uklapa u slikarstvo 20. stoljeća. Ne polazimo s nule, nego s odličnih temelja, koje je postavio najveći Jurkićev poznavatelj Miloš Radić iz Sarajeva, kazala je, dodavši kako je Jurkić jednako bitan za obje zemlje, Hrvatsku i BiH.
Godine 1934. Jurkić je izlagao u Zagrebu u vrijeme prevlasti angažiranog slikarstva, kad je oštro napadnut i nikad više nije izlagao u Hrvatskoj, rekla je Reberski.
U Jurkićevim slikama neprolazne ljepote i univerzalne vrijednosti može se prepoznati gotovo religiozan odnos prema fenomenima prirode i iskonskoj ljepoti zavičajnog krajolika, rečeno je.
Izložba je bila organizacijski zahtjevna, jer je trebalo prikupiti radove iz Zagreba, Virovitice, Zeline, Splita, Livna, Širokog Brijega, Čitluka, Viskog, Sarajeva i drugih gradova, rekla je Biserka Rautar-Plančić.
Dvije galerije, Umjetnička galerija BiH u Sarajevu i Galerija Franjevačkog samostana u Livnu, dale su po pedesetak radova, kao i nasljednici ostavštine iz Pule i Zagreba, a neki radovi do sada nikada nisu napustili zgradu Umjetničke galerije u Sarajevu, rekla je.
Gabrijel Jurkić (1886.-1974.) u rodnom Livnu završio je osnovnu školu, a zatim dvije godine pohađao Srednju tehničku školu u Sarajevu. Neko vrijeme se privatno školuje u Zagrebu kod B. Čikoša i M. Crnčića, zatim upisuje Privremenu višu školu za umjetnost i obrt u Zagrebu, a Akademiju likovnih umjetnosti završava u Beču 1909.
Izlaže od 1907., a posebno opsežna bila je peta samostalna izložba u Zagrebu 1922., s čak 226 slika iz ciklusa "Zima".
Godine 1956. sa suprugom Štefom povlači se u samostan Goricu u Livnu, gdje je 1971. prestao slikati.