Upućivanje ICC-u "jedini je vjerodostojan način" da se počinitelji zločina privedu pravdi, rekla je Arbour Vijeću sigurnosti.
Uspostava suda za Darfur ili proširenje mandata postojećega ac hoc suda bilo bi preskupo i predugo bi trajalo, upozorila je Arbour.
Njezin je prijedlog suprotan prijedlogu Sjedinjenih Država da se za slučaj Darfura osnuje novi ad hoc sud u Tanzaniji, gdje već postoji sud za ratne zločine počinjene u Ruandi. SAD se protivi ICC-u strahujući od politički motiviranih progona Amerikanaca pred tim sudom.
Mnogi drugi članovi Vijeća sigurnosti podržavaju da se za ratne zločine u Darfuru sudi na ICC-u.
Arbour je kazala kako inicijative sudanske vlade da se bavi zločinima počinjenim u Darfuru treba odbaciti zbog razmjera umiješanosti vladinih dužnosnika u njih, dodajući kako su mjere koje je vlada do sada poduzela u tom pogledu posve neodgovarajuće i neučinkovite.
Samo nekoliko pojedinaca pozvano je na odgovornost za djela u Darfuru unatoč dokazima da su vladine snage i milicije Janjaweed, koje vlada podržava u velikim razmjerima, sustavno ubijali, mučili i silovali, uništavali i pljačkali sela te protjerali u izbjeglištvo tisuće ljudi, rekla je ona predstavljajući Vijeću sigurnosti nalaze Međunarodnog istražnog povjerenstva o sukobu u Darfuru.
Povjerenstvo, koje je prošle godine uspostavio glavni tajnik UN-a Kofi Annan, ustanovilo je da ta djela u Darfuru predstavljaju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Ono je zaključilo da nije riječ o genocidu jer se nije moglo ustanoviti namjeru sudanske vlade da uništi cijelu etničku ili rasnu skupinu.
Povjerenstvo je također utvrdilo da su i pobunjeničke skupine, Sudanska oslobodilačka vojska i Pokret za pravdu i jednakost, počinile ratne zločine, ali nije dokazalo da su to činili sustavno i rasprostranjeno.
Prema procjenama u zapadnoj sudanskoj pokrajini Darfuru je od 2003., kada je počeo sukob sudanske vlade i pobunjenika, ubijeno najmanje 70.000 ljudi, oko 1,65 milijuna je prognano unutar zemlje, a 200.000 živi kao
izbjeglice u susjednom Čadu.