Nakon što se dobije mišljenje Eurostata, prijedlog klasifikacije bit će upućen Vladi i nakon toga na mišljenje Saboru, kazao je Gelo na konferenciji za novinare.
Za statističke regije prikupljat će se i obrađivati statistički podatci, a one su, naročito one druge razine, ujedno i podloga za određivanje korištenja sredstava iz fondova EU, istaknuo je Gelo.
Uspostava tih regija u skladu s europskim statističkim standardom NUTS obveza je Državnog zavoda prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske i EU.
Osnovni kriterij za uspostavu NUTS-a je broj stanovnika, pa tako u NUTS I. taj broj može biti od minimalno tri milijuna do maksimalno sedam milijuna, za NUTS II. od 800.000 do tri milijuna, a za NUTS III. od 150.000 do 800.000 stanovnika.
Prijedlog je Državnog zavoda da prva razina NUTS-a bude područje cijele Hrvatske, a treće razine 20 županija i Grad Zagreb.
Najinteresantnija je druga razina, koju je trebalo odrediti, s obzirom da Hrvatska nema takvih odgovarajućih administrativnih jedinica. Za tu se razinu pošlo od grupiranja jedinica niže razine i time se došlo do prijedloga o četiri statističke regije druge razine NUTS-a.
Jedna bi regija bila Zagrebačka regija (Grad Zagreb i Zagrebačka županija), druga bi bila Središnje Hrvatske sa sedam županija: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Korivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, te Karlovačka.
Treća statistička regija bila bi Jadranska Hrvatska u koju bi ušlo sedam županija koje izlaze na Jadran - Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska, dok bi četvrta regija bila Istočna Slavonija sa pet županija, Virovitičko-podravskom, Osječko-baranjskom, Vukovarsko-srijemskom, Brodsko-posavskom i Požeško-slavonskom.
Te regije imaju od 889.200 stanovnika (Istočna Hrvatska) do nešto više od 1,4 milijuna (Jadranska Hrvatska).
Uz zadovoljavanje kriterija EU, u Državnom zavodu smatraju da su dobro pogodili i interes Hrvatske. Izdvojen je Zagreb i Zagrebačku županiju koje su sada blizu razine 75 posto prosječnog BDP po stanovniku u EU, a 75 posto je granica za korištenje sredstava iz fondova. Ostale tri statističke regije slabije su razvijene, one su na 50 ili ispod 50 posto razvijenosti EU i regije su koje bi dugoročnije mogle povlačiti sredstva EU za svoj razvoj, kazao je Gelo.
Najlošije stoji Istočna Hrvatska, ta je regija negdje na trećini razvijenosti EU.
Prema ekonomskim pokazateljima za 2002. godinu, BDP per capita prema paritetu kupovne moći (po efektivnom tečaju) za cijelu je Hrvatsku bio 9.441 euro, najviše u Zagrebačkoj regiji (13.949 eura), najmanje u Istočnoj Hrvatskoj (6.570 eura).
Prosječan BDP po stanovniku po tom paritetu u EU je 21.475 eura, a 75 posto tog prosjeka iznosi 16.093 eura.
Od hrvatskih regija pritom bi najlošije stajala Istočna Hrvatska, koja bi dosegnula tek 30,62 posto EU prosjeka, odnosno bila na razini 40,83 posto od 75-postotnog praga EU.
Čelnici Državnog zavoda za statistiku ističu da imaju neformalne naznake da će se EU pozitivno očitovati na njihov prijedlog, a odgovor Eurostata očekuju vrlo skoro.
Na upit kakvu reakciju Vlade i Sabora očekuje s obzirom da bi prijedlog mogao izazvati i političke rasprave, Gelo je odgovorio da je "statističar, ne političar", da ne može reći što će uraditi Vlada i Sabor. "Ne znam što će učiniti, ali se nadam da će prijedlog prihvatiti", kazao je.