Izložene kopije nastale su početkom pedesetih godina prošloga stoljeća, na poticaj Giuseppea Bovinija, radi promicanja Ravenne i njezinih neprocjenjivo vrijednih mozaika, istaknuto je na večerašnjem otvorenju.
O izradi kopija brinula je skupina majstora za izradu mozaika s Akademije lijepih umjetnosti u Ravenni.
U Ravenni, gradu koji je već prije 1500 godina bio prijestolnica Zapadnoga Rimskog Carstva i prijestolnica Bizantskoga Carstva, čuva se najbogatija mozaička ostavština iz 5. i 6. stoljeća.
To je razdoblje Ravenni ostavilo bogato naslijeđe sakralnih objekata ukrašenih mozaicima, a sedam ravennskih kulturnih objekata UNESCO je 1997. proglasio kulturnim naslijeđem čovječanstva.
Na mozaicima je prikazana kršćanska ikonografija, koja ujedinjuje realizam i simboliku s vidljivim rimskim i bizantskim utjecajima.
Mozaik je potpunu afirmaciju stekao u okvirima kršćanske zajednice od 4. do 7. stoljeća i prema povjesničarima umjetnosti postao je najizravniji način posredovanja biblijske poruke i teologije. Prvi ravenski kršćanski mozaici nastali su tijekom približno stogodišnjeg razdoblja, od sredine 5. do sredine 6. stoljeća, a naručivali su ih prvenstveno nadbiskupi i svećenici visokoga teološkog obrazovanja koji su tako željeli ostaviti svoj trag i nadmašiti klasičnu umjetnost antičkoga društva.
Izložba će biti otvorena do 31. ožujka, a nakon Zagreba, kako su najavili priređivači iz Ravenne, bit će otvorena u Freiburgu.
Izložbu su u Zagrebu zajednički organizirali Talijanski institut za kulturu i Arheološki muzej.