"Rani ljudi su palili i održavali vatru i ta je praksa možda uzrokovala promjenu klime australskog kontinenta jer je priječila prodor monsunske vlage u unutrašnjost zemlje", objašnjava Gifford Miller sa sveučilišta Colorado u Boulderu.
Geološka mjerenja su pokazala da je unutrašnjost Australije prije otprilike 125.000 godina bila mnogo vlažnija. Posljednje Ledeno doba je promijenilo vrijeme na cijelom planetu ali su se, prije 12.000 godina, nakon povlačenja ledenjaka vratili svi monsuni osim jednog - australskog monsuna.
Fosilni ostaci pokazuju da su u Australiji nekoć živjele ptice i tobolčari koji su brstili drveće, travu i grmlje, a ne pustinjsko šipražje. U to su vrijeme u Australiji obitavale velike životinje poput ptice veličine noja, 19 vrsti tobolčara, 7,5 metara dug gušter i kornjača veličine automobila Bube. Pretpostavka je da su te životinje nestale također kao posljedica požara a ne zbog lova.