HINA - Financijski servis
Izravna strana ulaganja u Hrvatsku u prvih su devet mjeseci prošle godine iznosila 877,1 milijun dolara, a u razdoblju od 1993. godine do kraja rujna 2004. u Hrvatsku su stranci ukupno uložili 10,4 milijarde dolara, najnoviji su podatci Hrvatske narodne banke (HNB).
Od 1999. inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku godišnje premašuju milijardu dolara, a najveći iznos stranih ulaganja zabilježen je 2003. godine u kojoj su stranci u Hrvatsku uložili gotovo dvije milijarde, ili točnije 1,97 milijardi dolara.
Od ukupnih inozemnih ulaganja u razdoblju od 1993. do kraja trećeg tromjesečja prošle godine u iznosu od 10,4 milijarde dolara, najveći dio, oko 6,6 milijardi dolara, odnosi se na vlasnička ulaganja.
U strukturi vlasničkih ulaganja u tom razdoblju i dalje dominiraju ulaganja u telekomunikacije (20,32 posto), u banke (19,86 posto), farmaceutsku industriju (10,89 posto), te potom proizvodnju naftnih derivata (7,65 posto).
Više od četvrtine (25,64 posto) ukupnih inozemnih izravnih ulaganja od 1993. do kraja rujna prošle godine u Hrvatsku su uložile tvrtke iz Austrije, a više od petine (20,42 posto) tvrtke iz Njemačke.
Iz Austrije i Njemačke dolazi i gotovo polovica od ukupno 877,1 milijun dolara izravnih stranih ulaganja u prva tri tromjesečja prošle godine.
Od ukupnih ulaganja u razdoblju od siječnja do rujna prošle godine najveći se dio, 386 milijuna dolara odnosi na vlasnička ulaganja, na zadržanu dobit odnosi se 359,8 milijuna, a 145,5 milijuna dolara na ostala ulaganja (neto obveze hrvatskih poduzeća prema povezanim poduzećima-maticama u inozemstvu, isključujući banke).
U strukturi vlasničkih ulaganja u razdoblju od siječnja do rujna 2004. i dalje dominiraju ulaganja u djelatnost trgovine, preko 40 posto ukupnih inozemnih vlasničkih ulaganja, a pribroje li im se ulaganja u djelatnost financijskog posredovanja taj se udio penje na gotovo 60 posto.
Ulaganja u trgovinu odnose se najvećim dijelom na ulaganja u velike trgovačke lance, a kod financijskog posredovanja na preuzimanje udjela u postojećim bankama ili na njihovu dokapitalizaciju, objašnjavaju analitičari središnje banke.
Prema podatcima iz tromjesečnog izvješća HNB-a, u razdoblju od srpnja do rujna 2004. inozemna su ulaganja iznosila 300 milijuna dolara, što je u usporedbi s istim razdobljem 2003. povećanje za 162 milijuna dolara, odnosno za 117,9 posto.
U središnjoj banci to objašnjavaju činjenicom da je u trećem tromjesečju prošle godine obuhvaćena neraspoređena (zadržana dobit) po vlasničkim ulaganjima većeg broja poduzeća nego u istom razdoblju 2003.
U strukturi inozemnih ulaganja u trećem tromjesečju 2004. dominiraju vlasnička, odnosno ulaganja u dionice i vlasničke udjele (154 milijuna dolara), a slijede zadržana dobit (81 milijun dolara) i sa 65 milijuna dolara ostala ulaganja.
Prema najnovijim podatcima središnje banke, hrvatske su tvrtke u prva tri tromjesečja 2004. u inozemstvo uložile 102,4 milijuna dolara, a ukupno su od 1993. do kraja rujna prošle godine uložile oko 1,3 milijarde dolara.