Frankfurter Allgemeine zaključuje da je nakon "mlake predizborne kampanje" završnica predsjedničkih izbora u Hrvatskoj protekla u "izuzetno napetom tonu" koja je za kandidatkinju HDZ-a Jadranku Kosor i "njezinog štićenika" Ivu Sanadera ipak završila sretno. Autor zaključuje da drugi krug izbora, bez obzira na ishod, neće donijeti povratak u autoritaran sustav tijekom vladavine Franje Tuđmana jer je prvi krug pokazao da je hrvatska nacionalistička desnica "slaba i razjedinjena".
I Sueddeutsche Zeitung zaključuje da je prvi krug izbora prije svega dokaz demokratizacije Hrvatske. List, pored opširnog izvještaja, u dodatnom komentaru primjećuje da nije važno što proeuropski kandidat Stjepan Mesić nije pobijedio u prvom krugu nego da je mnogo važnije to što je više od dvije trećine hrvatskih birača odabralo proeuropsku opciju, odnosno svoj glas dalo onim kandidatima koji se zalažu za put Hrvatske u Europsku uniju, te punu suradnju Zagreba s Haškim tribunalom.
Uspjeh neovisnog kandidata Borisa Mikšića, novinar Sueddeutsche Zeitunga više pripisuje želji birača za nečim novim, nego njegovim obećanjima da će u slučaju njegove pobjede "Gotovina slobodno šetati Hrvatskom". Slabi odaziv birača list objašnjava spoznajom građana da se na ovim izborima ne donose presudne odluke za zemlju.
Hamburger Abendblatt pod naslovom "Drugi krug u Hrvatskoj, ali Amerikanac podnosi tužbu" donosi izvještaj u kojem prevladavaju kontroverze oko Mikšićevog nezadovoljstva prebrojavanjem glasova.
Online izdanje tjednika "Der Spiegel" zaključuje da u drugom krugu najviše izgleda ima Mesić koji u zemlji i inozemstvu "slovi kao garancija demokratskih temelja i reformi".