ZAGREB, 22. prosinca (Hina)
4.
O GOSPODARSKOM STANJU
Gospode i gospodo saborski zastupnici,
Hrvatska je danas, nakon što je pobijedila u ratu za
nezavisnost i demokraciju, već dobila i važnu bitku za gospodarsku
stabilizaciju, i to prije dobijanja ijednog dolara inozemnog zajma,
oslonjena samo na vlastite snage, žrtve i odricanje domovinske i
iseljene Hrvatske. Nalazimo se pred odgovorom na povijesni izazov o
nužnosti provedbe hrvatskog gospodarskog preporoda.
Zaustavili smo inflaciju, povećali hrvatske devizne pričuve,
uveli i afirmirali hrvatski novac - kunu, postigli njenu unutrašnju i
približili se punoj vanjskoj konvertibilnosti.
Dokinuvši inflaciju vratili smo stabilnost i vjeru u hrvatski
novac. To je pretpostavka štednje, koja je izvor ulaganja i
sigurnosti općeg gospodarskog rasta. Pred nama sada je zadaća daljih
reformi s ciljem izgradnje moderne i djelotvorne državne uprave i
pokretanja gospodarskog rasta i veće zaposlenosti, radi podizanja
životnog standarda za sve hrvatske građane.
Obaranje inflacije omogućilo je sagledavanje svih problema
hrvatskog gospodarstva. Pošto su uočeni, potrebno je da što brže i
odlučnije osmislimo provedbu njihova sustavnog otklanjanja, da bismo
osigurali stabilnost i potrebni gospodarski rast. Svako odlaganje i
kupovanje "prividnog mira" dovelo bi u pitanje postignute uspjehe.
U samostalnoj i demokratskoj hrvatskoj državi postoje svi
preduvjeti za brz gospodarski razvitak. Svoje gospodarske ciljeve na
svim razinama postavljamo realno ali visoko svjesni povoljnih
razvojnih mogućnosti. Zato sve mjere tekuće gospodarske politike, što
ih donosi Vlada, moraju biti usmjerene poticanju i oživljavanju
gospodarstva i poduzetništva - osobito na području poreza i carina.
Činiti sve što pridonosi gospodarskom rastu i zapošljavanju.
Već u ovoj godini zaustavljeno je dugogodišnje pogoršavanje
gospodarskog stanja. U idućoj (1995.) godini moramo pokrenuti
gospodarski rast i tehnološku obnovu. To nam omogućuju izmijenjene
okolnosti samostalne hrvatske države, slobodnog poduzetništva i
međunarodni povoljni položaj naše zemlje.
Hrvatski je gospodarski cilj što prije se približiti pa i
sustići razvijene europske zemlje, tako da brutto domaći proizvod
povećamo od današnjih oko 4-5000 dolara po stanovniku (po kupovnoj
moći) na europskih 20.000!
Zato hrvatska gospodarska politika mora postići i održavati
dugoročno visoke stope rasta od 5 - 10 pa i više posto. Realan ali i
ambiciozan dugoročni hrvatski gospodarski cilj mora biti dostizanje
brutto nacionalnog proizvoda od oko 100 milijardi dolara, tj. dostići
ono što danas postižu razvijene europske zemlje naše veličine.
Hrvatska državna politika mora stvarati pretpostavke za brzi
gospodarski rast i razvitak s programima upregnuća svih ljudskih i
tvarnih i mogućnosti domovinske i iseljene Hrvatske.
Kad prosuđujemo dosada postignute razultate u provedbi
gospodarskog preporoda, onda se moramo podsjetiti da smo u državnu
samostalnost zakoračili bez institucija i iskustva u vođenju
samostalne monetarne i porezne politike, bez ustrojene porezne
uprave, carine, financijske policije, državne revizije, bez cjelovite
hrvatske vanjskotrgovinske, agrarne i industrijske politike i bez
svih potrebnih tehničkih i statističkih instrumenata za vođenje
samostalne gospodarske politike. Protekle četiri godine bile su
razdoblje velikog posla na osmišljavanju puteva gospodarskog
preporoda i izgradnje hrvatskog gospodarskog sustava i tržišnog
gospodarstva.
U kratkom smo vremenu, koristeći znanje, iskustvo i energiju
svih gospodarski zainteresiranih ljudi domovinske, ali i iseljene
Hrvatske, izgradili temelje za vođenje samostalne i uspješne
gospodarske politike. Pri tom smo znali, također, umjesno koristiti
znanje i savjete inozemnih stručnjaka.
Jednako kao političku, uzeli smo i hrvatsku gospodarsku sudbinu
u svoje ruke. Po prvi put u našoj dugoj povijesti, bogatstvo Hrvatske
zemlje i svi plodovi fizičkog i umnog rada hrvatskih ljudi, od
radnika i poduzetnika do intelektualnih stvaralaca, ostaju na
raspolaganju hrvatskog naroda i njegove vlastite države.
Na začuđena pitanja, političkih, vojnih i ekonomskih stratega i
stručnjaka iz svijeta, kako smo uspjeli izdržati ovaj nametnuti nam
okrutni i razorni rat, izgraditi državu i vojsku, te zbrinuti stotine
tisuća hrvatskih prognanika, i još k tome stotine tisuća izbjeglica
iz BiH, na što i danas odlazi oko 7% proračuna, a da pri tomu nije
bilo nestašica i da nitko u Hrvatskoj, za sve te ratne godine, nije
bio nezbrinut i gladan - jednostavni odgovor bio je i ostaje: državna
samostalnost Hrvatske bila je temeljni izvor i osnova i njezine
gospodarske životnosti.
I u najtežoj ratnoj godini, naši su seljaci i poljoprivrednici
proizveli više no dovoljno hrane za sve potrebe građanstva i vojske
na svim bojištima.
Nakon desetljeća tavorenja u bivšoj jugoslavenskoj zajednici, u
kojoj hrvatska prirodna srednjeeuropska i sredozemna usmjerenost
nikada u cijelosti nije mogla doći do izražaja, uspostava samostalne
države 1990. označila je, dakako, povijesnu prekretnicu i u
gospodarskom životu.
Gospodarstvo bivše Jugoslavije bilježilo je cijelo jedno
desetljeće, sve od 1980. trajnu stagnaciju, pa i nazadak u svakom
pogledu.
Hrvatska je nasljedila iz bivše Jugoslavije hiperinflaciju i
tehnološki zastarjelu gospodarsku strukturu, znatnim dijelom okrenutu
istočnoeuropskom i jugoslavenskom tržištu, nepriznati unutrašnji
javni dug, skrivenu nezaposlenost od 30% i zakonodavstvo suprotno
suvremenom tržišnom gospodarstvu.
Na takvo nasljeđe došla je jugokomunistička i srpska agresija,
okrutni rat, razaranja, okupacija znatnog dijela teritorija, rat u
BiH, prognanici i izbjeglice, i svi problemi i troškovi što su svim
tim bili uzrokovani.
Tek kad sve to imamo na umu, možemo razložno prosuđivati o
svemu pa naravno i o gospodarskom stanju.
Unatoč nepovoljnim okolnostima učinili smo veliki napredak u
izgradnji gospodarskog ustroja i institucija za moderno tržišno
gospodarstvo, na putu preustrojstva socijalističkog u tržišno
gospodarstvo.
Od posebnog je značenja bila provedba dviju monetarnih reformi
i uvodenje vlastite nacionalne valute - kune.
U isto vrijeme hrvatsko je gospodarstvo nastavilo uspješno
poslovati na svjetskim tržištima, gdje mu se otvaraju novi prostori i
sve povoljniji uvjeti.
Trgovinska razmjena uglavnom je uravnotežena. Oko polovice
hrvatskog izvoza i uvoza vezano je za zemlje Europske Unije. Sama
trgovinska bilanca bilježi blagi deficit, ali zbog visokih prihoda od
izvoza usluga, tekuća platna bilanca trajno je pozitivna, što je
izvor brzog rasta deviznih pričuva.
U siječnju 1993. devizne pričuve Narodne Banke Hrvatske
iznosile su 195,5 milijuna dolara, u ovlaštenim bankama imali smo još
528,1 milijuna dolara, tako da su ukupne devizne pričuve iznosile
723,6 milijuna dolara. Bilo je to neusporedivo bolje od ništice s
koje smo pošli danom osamostaljenja.
Danas, mjeseca prosinca 1994. godine, devizne pričuve NBH
iznose oko 1,4 milijarde dolara, pričuve u ovlaštenim bankama oko 900
milijuna, što čini ukupne devizne pričuve oko 2,3 milijarde dolara, s
realnim očekivanjem njihova skorog povećanja na oko 2,5 milijarde.
Posebno valja istaknuti da je nova devizna štednja, koja je 1.
siječnja 1992. iznosila svega 160,2 milijuna USD, a godinu dana
kasnije 221,1 milijun USD, dosada, do 31.listopada ove godine narasla
na 1,104 milijardu USD.
Brzi rast hrvatskih deviznih pričuva najbolji je izraz
gospodarske stabilnosti, povjerenja građanstva u hrvatsku valutu, te
životnosti i izvozne usmjerenosti hrvatskog gospodarstva.
S druge strane, visoke i dalje rastuće devizne pričuve jamstvo
su stabilnosti hrvatske kune, te jamstvo plaćanja i zaduživanja
hrvatskog gospodarstva i države.
U sve povoljnijim uvjetima potrebno je ubrzano raditi na
prestrukturiranju poduzeća, na uvođenju novih proizvoda, novih
tehnologija i novih poslovodnih metoda upravljanja, a sve u cilju
veće učinkovitosti i nižih troškova proizvodnje, da bi hrvatska
poduzeća mogla biti konkurentnija na svjetskim tržištima. Poduzeća
glavnih gospodarskih grana moraju trajno ostati usmjerena na rast
izvoza.
Državni proračun uvijek je izraz općedržavne i gospodarske
politike vlade, realnih vanjskih i unutarnjih okolnosti.
Nakon dugih stoljeća naši su ljudi shvatili da sada plaćaju
poreze svojoj državi, radi toga da bi služili za dobrobit svih
hrvatskih građana i hrvatske države.
Ove godine, u suradnji sa stručnjacima MMF, po prvi put je
pripremljen hrvatski državni proračun po uzoru i metodologiji država
razvijenog svijeta. Osim realnog predviđanja prihoda, potrebno je
osigurati najsvrhovitiju raspodjelu i djelotvorno upravljanje
državnim financijama.
Neophodno je posvetiti trajnu brigu i odlučan nadzor za
pažljivo i štedljivo trošenje novca državnog proračuna. U tu smo
svrhu, po uzoru na zemlje slobodnog demokratskog svijeta, uspostavili
nezavisnu državnu reviziju sa svrhom nadzora zakonitog trošenja
sredstava proračuna. Osnovana je i Državna riznica, posredstvom koje
će se obavljati sva plaćanja korisnika proračuna, što će također
omogućiti bolji uvid nad trošenjem državnog novca.
U okviru provedbe općeg programa stabilizacije, Vlada priprema
program za sanaciju banaka, u koju je svrhu osnovana i posebna
Agencija.
U opredjeljenju za takav europski moderan porezni sustav koji
bi poticao poduzetništvo, utvrdili smo porezne stope niže no u većini
susjednih država. Hrvatska stopa poreza na dobit od 25% među
najpovoljnijima je u Europi.
Prišli smo sređivanju nasljeđenog stanja u velikim javnim
poduzećima, u financijama zdravstvene i mirovinske zaštite. Postavili
smo temelje za njihovo prestrukturiranje i postupnu privatizaciju.
U narednom razdoblju nužno je nastaviti i ubrzati reforme, s
ciljem izgradnje zdravstvenog i mirovinskog sustava primjerenog
tržišnom gospodarstvu i demokratskoj državi, koja mora voditi
socijalnu skrb o svim svojim građanima.
Nasljeđeni sustav financiranja mirovinske i zdravstvene zaštite
doprinosima na plaću i porezom što ukupno opterećuje netto isplatu i
s 120%, ne odgovara našem općem usmjerenju. On obeshrabruje novo
zapošljavanje, pored nezaposlenosti od oko 12% potiče i zapošljavanje
"na crno", a uzrokuje i manju konkurentnost naše izvozne industrije.
Treba koristiti iskustva drugih i to opterećenje što prije i što
znatnije smanjiti.
U provedbi pretvorbe i privatizacije, išli smo za tim da
vlasništvo državne imovine dođe u ruke što šireg kruga hrvatskih
građana. Uočene nepravilnosti u pretvorbi, o kojima je raspravljano i
u Saboru, treba odlučno najstrožom primjenom zakona otkloniti, ali ne
radi zadržavanja već da ubrzamo privatizaciju.
U provedbi pretvorbe do danas je više od 540.000 hrvatskih
građana postalo dioničarima. To je oko 12% stanovnika, što je više no
u mnogim razvijenim zemljama.
Na temelju stečenih iskustava, ubuduće provoditi promjene tako
da olakšamo položaj malih dioničara, produženjem otplate i do 20
godina, i učiniti mogućim da takoreći svaki hrvatski građanin može
postati i ostati dioničar.
Ukupno ostvarena sredstva iz dosadasnjeg tijeka pretvorbe
iznose oko 5,25 milijardi kuna od čega oko 1,53 milijardi kuna u
gotovom. Prihodi od privatizacije mogu i trebaju postati izvor
gospodarskog razvitka, posebno malog i srednjeg poduzetništva.
Do prošlog mjeseca od ukupno 2.421 poduzeća potpuno je
privatizirano 1.138 poduzeća. To su pretežito manja i srednja
poduzeća. Većim su dijelom privatizirana 892 poduzeća, a njih 391,
pretežito velikih poduzeća, privatizirana su manjim dijelom.
Privatizaciju velikih poduzeća nastojati provesti u idućoj (1995.)
godini, tražeći gospodarski najpovoljnija rješenja.
Za provedbu denacionalizacije rezervirano je u Hrvatskom fondu
za privatizaciju dionica u vrijednosti od 3,9 milijardi kuna.
Na mirovinske fondove preneseno je više od 13,6 milijardi kuna
nominalne vrijednosti dionica. To bi trebao biti način da se zasnuju
solidni i stalni, dosadašnjim sustavom obezvrijeđeni, mirovinski
fondovi. Postoji mogućnost da do završetka privatizacije mirovinski
fondovi postanu vlasnici i više od 40 milijardi kuna različitih
dionica. Razumije se, koristi od bogatih mirovinskih fondova imat će
svi umirovljenici. Tako će se prihodi umirovljenika dijelom vezati, i
uz dobit hrvatskih poduzeća, odnosno uz učinkovitost korištenja
hrvatskih glavnica. Težiti stvaranju mogućnosti za niže obvezne
doprinose, a također otvaranju prostora za dodatna mirovinska
osiguranja, primjerena slobodnom izboru u gospodarstvu slobodnog
poduzetništva.
U provedbi privatizacije sudjeluje sve veći broj i hrvatskih
iseljenika. U prošloj i ovoj godini u naša su poduzeća uložili Hrvati
iz Novog Zelanda, Australije, Čilea, Sjedinjenih Američkih Država,
Kanade i iz većine europskih zemalja.
Invalidima domovinskog rata, i obiteljima poginulih branitelja,
dodijeljene su dionice 350 različitih poduzeća, procijenjene
vrijednosti oko 561,29 milijuna kuna. Po toj osnovi imamo 25.177
novih dioničara, a treba razmotriti i dodjelu dionica hrvatskim
prognanicima i ostalim stradalnicima.
Sporazumom o uspostavi federacije izmedu Hrvata i Muslimana u
Bosni i Hercegovini, i njezine Konfederacije s Hrvatskom, otvorili
smo mogućnost da hrvatska poduzeća, osobito u suradnji s poduzećima
iz BiH, imaju široko otvorena vrata za gospodarske poduhvate ne samo
u BiH nego i u zemljama islamskog svijeta.
Postupnim smirivanjem prilika povećavao se turistički promet u
Hrvatskoj. Broj turista 1994.g. bio je 51% veći no prošle (1993.)
godine. Ostvarena je ukupna turistička potrošnja od 7,41 milijarde
kuna (1,3 milijarde USD), a u idućoj i narednim godinama možemo
računati ne samo na znatno povećanje nego i umnogostručenje.
Za svijet je od naročitog značenja bio uspjeh hrvatske
općedržavne gospodarske politike u zaustavljanju inflacije. To da je
Hrvatska zemlja s najnižom inflacijom u Europi, i uravnoteženim
proračunom, ima jakog odjeka i u političkim i u gospodarskim
krugovima.
U svojoj državnoj politici mi ćemo odlučno poticati mogućnost
inozemnih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, i sveukupnim pravnim
sustavom štititi jednako prava inozemnih kao i domaćih ulagača.
Razumije se, pri tom ćemo budno voditi računa o nacionalnim
interesima i očuvanju državne suverenosti. Ali, ako želimo brzi
gospodarski rast tada su nam, pored hrvatskih, potrebne i glavnice
inozemnih ulagača.
Za davanje zamaha razvitku, proizvodnji i zapošljavanju od
posebne su važnosti veliki radovi u izgradnji prometne
infrastrukture.
Raspisali smo međunarodni natječaj za gradnju autocesta, sa
spremnošću da uz naš udjel ponudimo i koncesije. Dobili smo više
vrijednih i ozbiljnih ponuda. Pažljivo ih razmatramo. Ne smijemo
dopustiti da Hrvatska ostane prometno izolirana. Zato nastojimo da
prvi radovi na izgradnji autocesta u Istri, zatim glavne: Rijeka -
Zagreb-Goričan, i Zagreb - Macelj počnu odnosno produže već u idućoj
godini. Medu hrvatskim prometnim prioritetima svakako je i izgradnja
dolinske željeznice Rijeka - Zagreb, te povezivanje i autocestom i
željeznicom dalmatinske Hrvatske sa sjevernom.
Nužno je osigurati izgradnju više energetskih izvora prijeko
potrebnih hrvatskom gospodarstvu, među njima i dovršenje Plomina II,
za što također imamo izražen interes inozemnih ulagača.
Do osamostaljenja, Hrvatska je ulagala u izgradnju energetskih
izvora izvan Hrvatske, tako da je 1989. manje od 50% svoje potrošnje
namirivala na svom teritoriju. Bio je i to jedan od načina držanja
Hrvatske u ovisnosti i pokornosti.
U proteklim godinama uloženo je mnogo u popravak i razvitak
prometne infrastrukture i telekomunikacija. Osposobili smo za promet,
sve već oslobođene u ratu oštećene, zračne luke; povećali broj
telefonskih priključaka sa 17 na 26 na stotinu stanovnika; imamo
hrvatsku zrakoplovnu tvrtku, koja danas leti u 14 zemalja; održali
smo usprkos ratnih prilika sustav Hrvatskih željeznica; riješili
probleme opskrbe električnom energijom svih područja Hrvatske, a
posebno Dalmacije, poboljšali trajektne linije duž hrvatske obale;
održavali i gradili ceste i dijelove autocesta, brže i više nego u
"mirnodopskim" jugoslavenskim godinama.
Primjetno je postupno oživljavanje ulaganja u gotovo svim
granama gospodarstva i rast uvoza investicijske opreme.
Sve u svemu, u prošloj i ovoj godini hrvatska je Vlada, pod
predsjedništvom Nikice Valentića, u provedbi hrvatskog gospodarskog
preporoda postigla takve rezultate koji pružaju solidnu osnovu za
dalji gospodarski razvitak.
(Hina - nastavlja se ) pp ds
221427 MET dec 94
221427 MET dec 94
(Hina - nastavlja se ) pp ds