ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike
i predsjednik Državnog povjerenstvo za odnose s UNPROFOR-om te
voditelj hrvatskoga izaslanstva za pregovore s lokalnim Srbima, ing.
Hrvoje Šarinić u interviewu za "Vukovarske novine", danom 20. prosinca
ove godine, istaknuo je, uz sotalo, da je "Hrvatska odlučna i ustrajna
u nastojanjima da se ratni sukob razriješi mirnim putem". Istodobno
Šarinić je naglasio da "Republiku Hrvatsku ništa ne bi moglo prisiliti
na potpisivanje bilo kakvog sporazuma ili dokumenta kojim se ne bi
zaštitio suverenitet Hrvatske na cijelom teritoriju te pravda prema
ljudima koji su najveći stradalnici ovoga rata".
Hrvoje Šarinić upozorio je da je "glavna svrha i krajnji cilj svih
sporazuma povratak prognanika. "Nije sporazum o cesti radi ceste,
nije sporazum o željeznici radi željeznice, svi ti sporazumi su radi
onih ljudi koji su izgubili svoje domove i krajnji cilj svega je
povratak tih ljudi, dakle kao rezultat normalizacije odnosa".
Govoreći o sporazumu potpisanom 5. prosinca ove godine, inž. Šarinić
podsjetio je da taj sporazum razrađuje četiri gospodarska pitanja:
auto-cestu, električnu struju, naftovod i vodu te da su u dodatku
istoga sporazuma navedeni sadržaji koji će se ostvarivati paralelno sa
odredbama sporazuma. Pojašnjavajući da je osobno nastojao da "prva
točka toga dodatnog dijela sporazuma bude povratak prognanika", inž.
Šarinić kazao je da je druga pregovaračka strana postavila kao
prioritet pitanje mirovina te je stoga, pojasnio je, prihvaćeno da se
i o tome pregovara.
U povodu za danas najavljenog otvaranja autoceste Zagreb-Lipovac,
ing. Šarinić je ocijenio da sporazum od 5. prosinca kao i Zagrebački
sporazum od 29. ožujka ove godine drži "stepenicom do otvaranja trećeg
ciklusa pregovora o političkim pitanjima". Kazavši da je do takve
odluke došlo tijekom cijelodnevnih razgovora koje je protekle subote
vodio s lordom Davidom Owenom i Thorvaldom Stoltenbegom, inž. Šarinić
kazao je da se nada da će se postignuti dogovor i ostvariti.
Izvijestio je također da se "pregovaralo i o otvaranju željezničke pruge
Zagreb-Beograd" i da su "otvoreni pregovori oko otvaranja pruge
Zagreb-Split preko Knina".
Osvrćući se na tumačenja i kritike dosadašnjeg pregovaračkog procesa
i potpisanih sporazuma, inž. Šarinić kazao je da i sam razumije dio
tih tumačenja i kritika, posebice onih koje dolaze od ljudi koji su
sve imali i sve izgubili te budući da su na svojoj koži osjetili grubu
silu drže da je jedino silom moguće razriješiti problem. Ukazujući da
je u "pregovorima i sporazumima provodio državnu politiku", inž.
Šarinić ocijenio je da će takva stajališta, "ako se bude morala
primijeniti druga opcija, tj. opcija sile biti 'politički adut' za
hrvatsku stranu da je sve pokušala da do razriješenja dođe mirnim
putem". "Pri tom je potrebno znati", naglasio je, "da Hrvatska čini
sve da se postigne razumno rješenje, ali da istodobno i ojačava svoju
vojnu silu, jer kao kaže stara latinska poslovica - ako hoćeš mir
spremaj se na rat".
Odgovarajući na novinarski upit o hrvatskim stajalištima glede nekih
gospodarskih traženja, među kojima su i pitanja mirovina, upućenih
nedavno od strane pobunjenih Srba iz Knina, inž. Šarinić rekao je da
se "Republika Hrvatska nikada nije odricla svojih građana koji žive na
njenim privremeno okupiranim područjima". "Te građane", dodao je "mi i
sada smatramo građanima Republike Hrvatske i jednoga će dana oni biti
i njeni punopravni članovi koji će imati sva prava i sve dužnosti koje
iz toga proizlaze". Međutim, pojasnio je Šarinić, "dok ne dođe do
političkog razrješenja nije moguće da Hrvatska ispunjava bilo kakva
takva traženja". Dodajući da je pregovaranje proces u kojemu se
razgovara i razgovarat će se o svim pitanjima, Šarinić je ukazao i na
postojanje redoslijeda rješavanja pitanja, upozoravajući da, pri tom,
"ne dolazi u obzir da naši prognanici, posebice Vukovarci ne dobiju
svoja prava, a da Republika Hrvatska isplaćuje mirovine svojim
građanima s privremeno okupiranih područja".
"Obraćam se svima koji kritički i prekritički gledaju na pregovarački
proces i postignute sporazume da se prisjete situacije od pred godinu
dana kada se u Hrvatskoj praktički ratovalo na cijeloj crti
bojišnice", upozorio je Šarinić. Ističući da ne brani Zagrebački
sporazum kao idealno rješenje, Šarinić je ukazao da je taj sporazum
"ipak doveo do stanovitog mira", podsjetivši, primjerice na tadašnje i
sadašnje prelaske preko Masleničkog mosta. Šarinić je naglasio da "u
teškim i tvrdim pregovorima kakvi su ovi" nije pristalica "hitrog
iznošenja svih pojedinosti zbog reakcija koje izazivaju na obje
strane". Ukazujući na postojeće povjerenje javnosti u politiku
predsjednika Tuđmana, Šarinić je ponovio da i on osobno provodi tu
politiku te da je to "zalog sigurnosti za pregovarački proces".
Na pitanje o tome je li i "Vukovar korak bliže da bude hrvatski grad
i hrvatska granica na Dunavu", Šarinić je ocijenio je da su šanse da
se to postigne veće ako do razrješenja sukoba dođe mirnim putem.
Ističući potrebu i nužnost za uspostavljanjem dijaloga među ljudima,
Šarinić je podsjetio da je u više navrata i sam predlagao da građani s
privremeno okupiranih hrvatskih područja posjećuju slobodni hrvatski
teritorij i obrnuto kako bi se osobno osvjedočili u činjenično stanje.
Šarinić je također podsjetio da je Republika Hrvatska predlagala da će
sama za to snositi finacijski teret, dodajući da je srpska strana
odbijala takva nastojanja iz "straha da ljudi ne vide stvarnost i
istinu".
Na zamolbu da komentira kolike su mogućnosti te ima li naznaka i pod
kojim uvjetima da Slobodan Milošević odustane od političke uporabe
Srba iz Hrvatske, inž. Šarinić ukazao je da se Srbija "istina nalazi u
katastrofalnoj situaciji, no da se to ne odnosi na stanje u srpskoj
poljoprivredi". Šarinić je upozorio da su srpski seljak i
poljoprivreda bogati te da Srbiju ne mori pitanje gladi pučanstva, već
činjenica da je "zbog sankcija Srbija izgubila vezu s modernim
svijetom te u tehničkom, tehnološkom, znanstvenom i kulturnom smislu
ide u srednji vijek". Šarinić drži da je ta činjenica ono što treba
brinuti Miloševića, te da je, s tim u vezi, posebno važno i njegovo
stajalište prema okupiranim hrvatskih područjima tzv. krajini.
Dodajući da je cilj "Miloševićeve politike u zadnje dvije godine
ukidanje sankcija", Šarinić je ocijenio da će "Milošević, stoga morati
i na djelu dokazati svoju 'mirotvornu politiku'". Šarinić je također
upozorio da se "ukidanje sankcija Srbiji ne može vezati samo za
razriješenje 'bosanskog lonca'" već i za "razriješnje hrvatskoga
pitanja, jer su hrvatsko-srpski odnosi središnji problem mira na ovim
prostorima".
Naglašavajući da "u sadšnjoj situaciji ne treba tražiti spektakularna
zbivanja i pomake", inž. Šarinić ponovio je da je "proces razriješenja
problema postupan" te da je "ohrabrujuće da se taj proces počeo
odvijati". Potkrepljujući tu ocjenu Šarinić je dodao da su počeli i
pregovori o Đeletovcima te o otvaranju naftovoda.
Na kraju interviewa "Vukovarskim novinama" ing. Hrvoje Šarinić
ponovno je ukazao na nužnost sagledavanja stanja prije početka
pregovaračkoga procesa i sada. Hrvoje Šarinić također je pozvao na
"razuman pristup prema samom pregovaračkom procesu i ljudima kojima je
zadaća voditi ga", jer, kako je rekao "nismo ni nećemo bilo koga
pravariti u tome". On je pri tom obećao da će hrvatska javnost znati
"istinu ma kako ona bila teška" te da joj se neće "lagati ni o dobru
ni o zlu".
(Hina) ip sp
210856 MET dec 94
210856 MET dec 94
(Hina) ip sp