ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Hrvatska svoju šansu na europskom
tržištu ne bi trebala tražiti u izvozu primarnih ratarskih proizvoda,
nego u izvozu kvalitetnih stočnih proizvoda te izvozu putem turizma.
Da bi se povećala konkurentnost treba sustavno raditi na odabiru i
uvođenju odgovarajućih kultura te primjeni prikladne agrotehnike,
istaknuto je na znanstvenom skupu "Poljoprivreda i proizvodnja hrane u
novom europskom okruženju", što je danas počeo u Zagrebu. Dvodnevni
skup održava se u organizaciji Znanstvenog savjeta za poljoprivredu i
šumarstvo HAZU uz potporu ministarstava poljoprivrede i šumarstva te
znanosti i tehnologije.
U priopćenju o mogućnostima ratarske proizvodnje u Hrvatskoj i
njezinoj konkurentnosti u Europi, dr. Petar Karoglan, dr. Zvonko
Mustapić i dr. Boris Varga podsjetili su da u Hrvatskoj prevladavaju
sitna seljačka gospodarstva, da je relativno malo obradivog zemljišta,
da je ono rasparcelirano. S tog gledišta, ističu autori, Hrvatska je u
znatno nepovoljnijem položaju od zapadnoeuropskih zemalja, a doda li
se tome da te države imaju paritet cijena povoljniji za poljoprivredu
i visoke subvencije, onda se može zaključiti da ratarski proizvodi iz
Hrvatske nisu konkurentni na europskom tržištu i da bi Hrvatska svoju
šansu trebala tražiti u izvozu kvalitetnih stočnih proizvoda te izvozu
putem turizma.
Uspješniji položaj hrvatske poljoprivrede na tržištu Europske unije,
drži dr. Ljubomir Baban, ovisit će o agrarnoj politici EU, ali i o
agrarnoj politici Republike Hrvatske. Dr. Baban ocjenjuje da Hrvatska,
bez obzira na poratne uvjete raspolaže zadovoljavajućim prirodnim
resursima za poljoprivrednu djelatnost. On međutim upozorava da su u
suvremenim svjetskim gospodarskim odnosima prirodni resursi važna, ali
ne i dovoljna komponenta proizvodno-poslovne orijentacije.
Na skupu je upozoreno i na promjene što su se u proteklih trideset
godina dogodile na svjetskom tržištu poljoprivrednih proizvoda. Rečeno
je da se promijenila struktura svjetske trgovine, da se na listi
najvećih izvoznika, uz SAD, penju Francuska, Nizozemska, Njemačka, a
spuštaju se tradicionalno veliki izvoznici poput Argentine ili Kanade.
Istaknuto je također, da se svjetska trgovina najviše razvijala među
zemljama EU, kao i da je "Europa bez granica" stvorila mogućnost
specijalizacije poljoprivrede, što je dovelo do rasta međusobne
trgovine specijaliziranim proizvodima.
(Hina) bm ds
151440 MET dec 94
15HHMM MET dec 94
(Hina) bm ds