Nadnaslov:1994.:Rusija svladava 'dječje bolesti' tržišnog
gospodarstva
Naslov: Rusija na putu liberalizma
Podnaslov:Mišljenja stručnjaka razilaze se glede rezultata ruskog
gospodarstva u protekloj godini, no neosporno je da Rusija
kreće putem reformi. Iako pati od 'dječjih bolest' tržišnog
gospodarstva, Rusija prati razvoj drugih istočnoeuropskih
zemalja "iako su promjene teže, a njihov ritam sporiji",
ističu stručnjaci.
Piše: Marielle EUDES, AFP
MOSKVA - Za jedne bila je to izgubljena godina, za druge godina
konačnog prijelaza na tržišno gospodarstvo: mišljenja stručnjaka
razilaze se glede rezultata gospodarstva u 1994, ali Rusija neosporno
kreće putem liberalizma.
Gospodarstvo "iz sjene" (mala neregistrirana poduzeća) preuzelo je
kontinuitet državne proizvodnje u slobodnom padu (-16% godišnje), iako
ne uspijeva još uvijek postići ravnotežu.
Slabo knjižene u nacionalnim statistikama, uslužne djelatnosti i
trgovine množe se, mala industrijska poduzeća počinju se čak
oporavljati. Sektor danas obuhvaća skoro 30% nacionalnog proizvoda i
raste 5% godišnje, prema međunarodnim procjenama.
Rusija je izmakla kataklizmama najavljenim u siječnju, kad su
ministri Jegor Gajdar i Boris Fjodorov, simboli gospodarskog
liberalizma, zalupili vratima vladi.
Inflacija će se ustaliti na oko 300% godišnje a ne na 1.000%, dolar
vrijedi manje od 4.000 rubalja umjesto najavljenih 10.000, stidljivo
se razvijaju financijska tržišta, a nacrt proračuna za 1995. godinu
najavljuje relativnu strogost. Umireni zapadni stručnjaci iskazuju
svoju milostivost.
"Relativno odlučno", premijer Viktor Černomirdin ove se godine
"preobratio" na tržišno gospodarstvo, ustanovljuje Gerard Wild, ruski
stručnjak u CEPII (francuski centar za prospektivne studije i
međunarodne informacije).
Međutim, tržište je doživjelo brojne šokove: bankrot financijske
tvrtke MMM upropastio je milijune umirovljenika koji su u nju uložili
svoje ušteđevine, privučeni varljivim reklamama, nekontrolirani pad
rublja, odnešenog valom spekulacija, ukazali su na nemar ministarstva
financija i Centralne banke...
"Simptomi su to dječje bolesti" tržišnog gospodarstva, ocjenjuje
Wild. Rusija prati razvoj drugih istočnih zemalja, "iako su promjene
teže a njihov ritam sporiji".
Međunaslov: Politički protekcionizam ili gospodarski izbor
S pragmatizmom, Černomirdin je izabrao politiku gospodarske
stabilnosti izbjegavajući raspirivanje sukoba s parlamentom. On
primijenjuje strogost, a prema potrebi prakticira "popuštanje".
No, ruski ekonomisti su puno stroži i ocjenjuju da su poboljšanja
postignuta usprkos vladi.
"Nijedna reformatorska odluka nije donešena ove godine", otkriva
Andrej Ilarjonov, direktor (nezavisnog) Instituta za gospodarske
analize, za kojega je 1994. godine gospodarski gledano "izgubljena
godina".
Bivši savjetnik predsjednika Jeljcina podsjeća da su
najreformatorskiji ukazi najavljeni u svibnju poništeni drugim ukazima
u srpnju. Ukidanje kvota na izvoz energetskih proizvoda nije još
usvojeno, usprkos opetovanim obećanjima pri svakom pregovaranju s
MMF-om. Carinske zapreke su povećane, a kontrola cijena nafte ili
prijevoza ostaje na snazi.
Vlada je dokazala 1994. godine da nema "političke volje primijeniti
strogost" obećanu u govorima. Ona se nastoji svidjeti MMF-u,
obznanjuje inflacionistički cilj od 30% 1995. godine, no njezina će
politika izazvati inflaciju od 15% mjesečno a proračunski deficit
popeti se iznad 10%, predskazuje Ilarjonov.
Za njega, kao i za Oksanu Dmitrijevu, drugu osobu komisije Dume za
proračun, gospodarsku strategiju predvode dva najveća konzervativna
lobija - poljoprivredni i energetski kompleksi - koji uživaju u
povjerenju premijera.
Dokaz su brojne fiskalne iznimke, odobrene ukazima, plinskom i
naftnom sektoru, i zakon od veljače, "istinska enciklopedija
poljoprivrednog lobizma", koji objašnjavaju, prema njihovom mišljenju,
smanjenje političke napetosti. Suprotno općevažećem mišljenju, iako
vojno-industrijski kompleks zahtijeva veće financije, "ne vrši nikakav
politički pritisak, a njegov utjecaj ne osjeća se ni u parlamentu, ni
u vladi", prema Dmitrijevoj.
Politički protekcionizam ili gospodarski izbor, prikrivana politika
subvencija u energetskom sektoru omogućava neposredno podršku
industriji kojoj je to potrebno. Kako bi se 1995. namaklo 13 milijardi
dolara od MMF-a, Černomirdin će morati dokazati u djelima prijelaz na
tržišno gospodarstvo, makar se morao usprotiviti konzervativnim
lobijima godinu i pol prije predsjedničkih izbora.
(Hina) bnš br
131331 MET dec 94
13HHMM MET dec 94
(Hina) bnš br