europskoj sigurnosti i suradnji, koji je trajao dva dana, završen je
danas u Budimpešti usvajanjem završnog dokumenta.
Između ostalog, prihvaćanjem Završnog dokumenta KESS je dobio novo ime
i od danas se ta asocijacija, koja broji 53 članice, zove "Organizacija
za sigurnost i suradnju u Europi". Ta promjena naziva KESS-a djelomice
je kompromis prema Ruskoj Federaciji, koja je na kraju pristala na
prihvaćanje posebne odluke kojom se otvara put za slanje mirovnih
misija zemalja članica KESS-a u Nagorno Karabah. U tim mirovnim
kontingentima 20 posto sudionika bili bi vojnici Ruske Federacije, a
mirovne bi akcije financirao KESS.
Deklaracija o stanju u Bihaću, kao i odluka o stanju u zemljama bivše
Jugoslavije, nisu službeni dokumenti KESS-a ali su, na zahtjev
veleposlanika Republike BiH pri KESS-u Mahira Hadžiahmetovića i uz
podršku većine zemalja, registrirani u dnevni pregled ovoga summita.
Naime, prije prihvaćanja završnog dokumenta, bosanski veleposlanik
pri KESS-u Mahir Hadžiahmetović zatražio je riječ i ponovio stavove
predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića o hitnosti osude
srpske agresije i potrebi pomoći Bosni i Hercegovini. Hadžahmetović je
naglasio da je međunarodna zajednica ostavila Bosnu, a da se KESS,
umjesto osude agresije, bavio načinima kako Srbiju vratiti u
međunarodne institucije.
Naime, tekstu deklaracije o stanju u Bihaću kao i odluci o
stanju u državama na tlu bivše Jugoslavije protivilo se izaslanstvo
Ruske Federacije, a kako je naglasio Hadžiahmeteović, neprihvaćanjem
tih dokumenata KESS je doveo u pitanje i samo načelo svoga rada i
postojanja.
Hrvatski veleposlanik pri KESS-u dr. Darko Bekić podržao je
prijedloge da ta dva dokumenta budu zabilježena u dnevniku sjednice.
"Sudjelovali smo u izradi tih tekstova koji su uravnoteženi, opisuju
pravo stanje na području BiH i Hervatske i odražavaju naše nacionalne
interese utemeljene na načelima KESS-a", kazao je Bekić, ističući da
je Hrvatska i dalje spremna pridonositi radu te organizacije. Ministar
vanjskih poslova Mađarske Gyula Horn izrazio je žaljenje što ta dva
dokumenta nisu sastavni dio Završnog dokumenta. On je podržao apel
saveznog kancelara Njemačke Helmuta Kohla, a koji su, kazao je,
podržali i mnogi predsjednici zemalja sudionica KESS-a. Naime, Helmut
Kohl je pročitao apel u kojem se pozivaju sve zaračene strane u Bosni
i Hercegovini da trenutačno obustave vatru i dozvole slobodni prolaz
humanitarnih konvoja za pomoć ugroženom pučanstvu BiH, posebno
pučanstvu Bihaća.
Veleposlanik Hadžiahmetović zahvalio je kancelaru Kohlu na
nastojanjima u pomoći, ali i ostao na čvrstim stajalištima kako Bosni
i Hercegovini ne mogu pomoći apeli i humanitarna pomoć, nego joj je
potrebna hitna međunarodna akcija koja će spriječiti srpsku agresiju.
Hrvatski je veleposlanik Bekić, iznoseći stav hrvatskog vrhovništva,
kazao: "U situaciji u kojoj u međunarodnoj zajednici nema konsenzusa o
stanju odnosa, odnosno kad ništa više ne postoji od toga da se žrtvi
prije egzekucije dostavi hrana, Hrvatska apel Helmuta Kohla može
prihvatiti s nadom da to bude prvi korak u jačanju međunarodne
spoznaje da je odmah potrebno ići dalje i s drugim odlučnijim
inicijativama i diplomatskim koracima, kako bi se taj gorući problem,
koji nije samo problem Balkana, nego i čitave međunarodne zajednice,
što prije riješio".
(Hina) sšh fs
061816 MET dec 94
061816 MET dec 94
(Hina) sšh fs