samoproglašenu Čečensku Republiku samo je jedan u nizu pokušaja Moskve
da "uvede red" u to područje na Kavkazu, piše agencija UPI (ju pi aj)
napominjući da se Čečenci i Rusi već dugo nalaze u stvarnom ili
prikrivenom sukobu.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin je u jesen 1991. godine poslao
tenkove na granicu prema Čečeniji, koja je tada proglasila nezavisnost
od Moskve, ali nije uspio prisiliti čečenskog čelnika Džohara Dudajeva
da se pokori Moskvi.
Politički promatrači tada su držali da Jeljcin još uvijek nema
dovoljnu podršku vojske i državnog vrha za suzbijanje pobune na ruskom
tlu.
Međutim prije skoro 150 godina vojska carske Rusije tek je nakon 70
godina rata uspjela pokoriti Čečence. Ruski književnik Mihail
Ljermontov tada je opisao Čečence kao najratoborniji narod na području
Kavkaza.
"Sloboda je njihov Bog, a rat je njihov zakon. Oni vraćaju oko za
oko, zub za zub", napisao je Ljermontov.
Nakon Ljermontova i Aleksandar Solženjicin sličnim je riječima opisao
Čečence, s kojima je bio u logoru.
"Jedan se narod odbijao prepustiti filozofiji pokoravanja - ne
pojedinačni pobunjenici, već cijeli narod: Čečenci", napisao je
Solženjicin u "Arhipelagu Gulag".
"Nikad i nigdje nisu Čečenci pokušali ugoditi upravi logora.
Naprotiv, ostali su ponosni i neprijateljski nastrojeni prema upravi",
opisuje Solženjicin.
Čečenija ni danas ne želi deklarativnu ekonomsku i političku
autonomiju od Rusije niti dio državnog proračuna Moskve, već traži
potpuno priznanje nacionalnog identiteta, komentira UPI.
(Hina) sb mm
021057 MET dec 94
021057 MET dec 94
(Hina) sb mm