BUDIMPEŠTA, 28. studenoga (Hina) - Na izvanrednoj sjednici Odbora
visokih dužnosnika KESS-a, održanoj danas u Budimpešti u povodu
situacije na području Bihaća, govorio je pomoćnik ministra vanjskih
poslova Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader.
Njegov govor objavljujemo u cijelosti (neslužbeni prijevod s
engleskog):
"Gospodine predsjedniče
Ekselencije,
Spirala neprekidnog produbljavanja barbarskog rata u Bosni zajedno s
nezabilježenom bespomoćnošću međunarodne zajednice da zaustavi taj pokolj
potresa savjest cjelokupnog čovječanstva suočenog s najnovijim
žalosnim izvješćima iz zaštićene zone UN-a oko Bihaća.
Sazivanje ovog izvanrednog sastanka Odbora visokih dužnosnika
potvrđuje hitnost i važnost koju KESS pridaje ovoj krizi koja prijeti
stabilnosti ne samo u ratom pogođenom području nego stabilnosti i i
sigurnosti cijelog prostora KESS-a.
Najnovija ofenziva udruženih snaga bosanskih Srba i Srba iz UNPA,
dakle okupiranih područja Hrvatske, protiv područja Bihaća,
proglašenog od UN-a za zaštićenu zonu na više načina obilježava
kritično raskrižje ovoga rata.
Uspiju li ove združene snage pretvoriti okupirana područja u BiH i
Hrvatskoj u novi entitet "zapadne Srbije", što je slijedeći korak ka
stvaranju "velike Srbije", međunarodna bi zajednica vrlo uskoro mogla
biti suočena sa sveopćim ratom znatno širih razmjera. Ovaj rat, po svom
predvidivom intenzitetu, razini nasilja i, dakako, neopisivim ljudskim
stradanjima i ponovnom egzodusu izbjeglica, mogao bi nadmašiti i
najgora predviđanja i proširiti se na način koji bi se odrazio u
susjednim područjima.
Međutim, mi iskreno vjerujemo da će se cijela međunarodna zajednica
neodložno angažirati u usklađenoj akciji, kroz postojeće međunarodne
organizacije i tijela, u zaustavljanju snaga agresije i kaosa
ostvarujući dva neposredna cilja u ovim kritičnim trenucima:
- prvi: osiguranje poštivanja nekih od temeljnih načela međunarodnog
prava i KESS-a, poput nepovredivosti međunarodnih granica i zabrane
korištenja sile;
- i drugi: neodložno započinjanje povratnog procesa, poništavajući
sadašnje dobitke agresora.
Užasnuta tragičnim ljudskim patnjama i agresijom združenih srpskih
snaga na Bosnu i Hercegovinu Vladu Hrvatske posebno zabrinjava
činjenica da se dio njezina teritorija koristi za ofenzivna djelovanja
protiv susjedne države.
S tim u vezi moram naglasiti dvije važne činjenice:
- prvo, da Vlada Hrvatske u ovom trenutku nema djelotvornu kontrolu
nad tim područjima;
- i drugo, da je moja Vlada opetovano usmeno i pismeno upozoravana da
ne pribjegava legitimnim sredstvima svog neotuđivog prava na
samoobranu.
S tim u vezi treba također naglasiti da je za Republiku Hrvatsku
područje Bihaća od iznimne strateške i komunikacijske važnosti. Zato
agresija na to područje najozbiljnije prijeti teritorijalnoj
cjelovitosti Hrvatske ugrožavajući vitalnu povezanost njenih
kontinentalnih i priobalnih djelova. Zato Republika Hrvatska ima
stvarni interes i legitimno pravo po međunarodnom pravu da takav
razvoj spriječi po svaku cijenu.
Ironija postaje još veća ako se zna da se ova nepodnošljiva situacija
u graničnom području između dviju prijateljskih država, međusobno čak
u obvezi bilateralnim sporazumima o obrani, na području pod zaštitom
UN-a zbiva tako da se UNPA koristi za agresiju na područje proglašeno
zaštićenom zonom u drugoj državi, pri čemu su obje države članice
UN-a.
Osvajanjem bihaćke enklave uspostavilo bi se neprekinuto područje pod
srpskom okupacijom povezivanjem okupiranih područja Hrvatske i
samoproglašene "republike srpske" u BiH.
Najnovija zajednička ofenziva bosanskih i hrvatskih Srba usmjerena ka
postizanju ovog cilja uz potporu Beograda, što dokazuje neprekidni
dotok vojne opreme i osoblja iz Srbije, pokazuje da su Srbi i dalje
čvrsto ujedinjeni oko svog nacionalnog, povijesnog cilja: koncepta
"velike Srbije". Kratkoročno se taj cilj ostvaruje podrivanjem
praktične provedbe cjelovitog mirovnog procesa.
Gospodine predsjedniče,
Moram naglasiti da je Vlada Hrvatske opetovano upozoravala
međunarodnu zajednicu, Vijeće sigurnosti UN-a kao i KESS, na te
velikosrpske ambicije. Dopustite mi da vas podsjetim:
- prosvjedovali smo protiv srpske agresije mjesecima prije agresije
JNA na BiH;
- oštro smo osudili neprimjenjivanje Vanceova plana i svih rezolucija
Vijeća sigurnosti UN u kojima se poziva na razoružavanje neregularnih
srpskih postrojba u UNPA;
- prosvjedovali smo protiv srpskog kršenja sporazuma o prekidu vatre
potpisanih pod okriljem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji
ili UNPROFOR-a;
- prosvjedovali smo protiv nelegalnog korištenja hrvatskog teritorija
prije i nakon što je NATO iznad BiH oborio četiri srpska zrakoplova
koja su poletila s uzletišta Udbina u UNPA sektoru sjever;
- prosvjedovali smo i tražili odgovor NATO-a nakon što je isto
uzletište korišteno za napade na Bihać napalm i kazetnim bombama.
U svakom od navedenih slučajeva hrvatska je Vlada odlučno zahtijevala
da granice budu zaštićene, da u najmanju ruku na hrvatske granice u
okupiranim područjima budu raspoređeni međunarodni promatrači i da se
pojača režim sankcija. Iste zahtjeve ponavljamo i glede korištenja
područja BiH za topničke i raketne napade bosanskih Srba na slobodno
hrvatsko područje kod Županje, gdje je već tisuću dana na snazi opća
opasnost.
Gospodine predsjedniče,
Moja se vlada nadala i očekivala da će upozoravajući zračni udari
NATO-a, pa i oni na ciljeve u okupiranim područjima Hrvatske, označiti
da je međunarodna zajednica, nakon dugog odgađanja ipak odlučila
djelovati odlučnije, putem NATO-a i uz njegovu suradnju s UN-om.
Međutim u ovom se trenutku čini da nema političke volje nastaviti u
tom smjeru, što bi bilo jedino jamstvo postizanja trajnog, pravednog i
valjanog rješenja krize na jugoistoku Europe. U svom konačnom pokušaju
da okonča ovu tragediju međunarodna zajednica mora pokazati znatno
veću odlučnost i rezolutnost.
Stoga je nepokolebljivo gledište moje vlade da zajedničko djelovanje
NATO-a i UN-a treba nastaviti:
- sve dok bosanski Srbi ne prihvate mirovni plan Kontaktne skupine i
dok se pobunjeni Srbi s okupiranih područja Hrvatske mirno ne
reintegriraju u pravni i politički sustav Hrvatske;
- sve dok se ne uspostavi čvrst međunarodni nadzor granice između
Hrvatske i BiH;
- sve dok se situacija u području Bihaća ne promijeni i ne uskladi s
odlukama UN-a o zaštićenim zonama;
- sve dok se srpske snage iz okupiranih djelova Hrvatske ne razoružaju
i ne prisile na neodložno povlačenje iz zaštićene zone UN-a.
Međunarodna zajednica mora odlučno djelovati i u vezi s
katastrofalnom humanitarnom situacijom u području Bihaća kako bi se
zajamčila sigurnost civilnog stanovništva i time izbjegao novi veliki
val izbjeglica ka Europi. S tim u vezi prva je zadaća otvaranja
koridora za humanitarne konvoje, ponovna uspostava opsrkbe vodom,
strujom i plinom u Bihaću a posebno pružanje sigurnosti Općoj bolnici
u Bihaću koja je na izravnoj meti agresora.
Gospodine predsjedniče,
Postavljajući ove zahtjeve mi ni od koga ne tražimo da se bori na
strani jedne od strana u sukobu protiv druge. Mi samo tražimo da
međunarodna zajednica odlučno stane u obranu svojih temeljnih načela i
ciljeva. Među njima je pravo države da živi u miru unutar svojih
granica i u miru sa svojim susjedima te da samostalno odlučuje o
svojoj budućnosti. Mi smatramo da je to jedno od bitnih načela na
kojima se temelji suvremena civilizacija i Europa KESS-a.
Zbog toga Vlada Hrvatske poziva Odbor visokih dužnosnika da:
- od predsjedavajućega zatraži da u skladu s Poglavljem III. točke 8.
i 9. Helsinškog dokumenta iz 1992., imenuje svog osobnog predstavnika
koji bi, polazeći od temeljnih načela i ciljeve KESS-a, do 4. prosinca
1994. pripremio izvješće o situaciji u Bihaću; tog bi dana Vijeće
ministara trebalo razmotriti to izvješće i pripremiti posebnu Izjavu o
situaciji u Bihaću, koja bi se usvojila na sastanku na vrhu KESS-a i
ponudila na razmatranje Vijeću sigurnosti UN-a;
- slijedom gornjeg prijedloga zatraži od "trojke" KESS-a da u skladu
s Poglavljem III. točke 8. i 9. Helsinškog dokumenta iz 1992., pruži
dobre usluge i organizira sastanak ministara Hrvatske i BiH s
ministrima država članica Kontaktne skupine tijekom summita KESS-a u
Budimpešti, kako bi se razmotrile posljedice krize u Bihaću na
cjelokupni mirovni proces u regiji;
- u skladu s Poglavljem III. točke 8. i 12. do 16. Helsinškog
dokumenta iz 1992., uputi misiju KESS-a za utvrđivanje činjenica s
mandatom da utvrdi činjenice u vezi sa stanjem ljudskih prava i
stradanjem civilnog stanovništva u zaštićenoj zoni UN-a kod Bihaća;
- naloži predsjedavajućem da izvjesti glavnog tajnika UN i vlade
država članica Kontaktne skupine o zaključcima ovog izvanrednog
sastanka."
(Hina) pp fp
281515 MET nov 94
281515 MET nov 94
(Hina) pp fp