Nadnaslov:Berlin, pet godina nakon rušenja Berlinskog zida
Naslov: Sjena Zida i dalje dijeli Berlin
Podnaslov:Iako Zid više ne postoji, grad je i dalje ostao podijeljen;
unatoč jedinstvenoj administraciji i izvanjskoj sličnosti
dvaju dijelova grada, ostaju prisutne izrazite razlike -
od onih egzistencijalnih, kao što su razlike u primanjima za
isti posao, do različitih političkih stavova i mentaliteta.
Piše: Valerie LEROUX, AFP
BERLIN - Već pet godina Berlinski zid više ne postoji ali, u
svakodnevnom životu, grad ostaje podijeljen: ne čitaju se iste novine,
teško se mijenja četvrt u kojoj se stanuje a politički stavovi
apsolutno se razlikuju.
Na prvi pogled, ništa više ne razlikuje dva dijela grada.
Administracija je ujedinjena, proizvodi i natpisi sa Zapada nametnuti
su silom na Istoku, a trag Zida gotovo je nestao.
"Međutim, u osnovi, još uvijek su tu dva grada, različitih
arhitektura, estetika i naročito mentaliteta", komentira Christian
Semmler (55), zapadni Berlinčanin koji je odlučio živjeti u istočnom
Berlinu nakon pada Zida.
Rijetki su Berlinčani koji su prešli u drugi dio grada nakon 1989.
godine. Jeftinije stanarine ili sklonost egzotici privukli su
nekoliko "Wessis" na Istok. No, općenito, svatko ostaje ondje gdje je
odrastao, sa svojim navikama, svojim prijateljima.
43% istočnih Berlinčana i 42% sa zapada priznaje da nisu stekli
nijednog prijatelja ili znanca u drugom dijelu grada nakon pada Zida,
prema ispitivanju Infasa, provedenom za dnevnik Berliner Zeitung.
Čak u velikim betonskim kompleksima Marzahna, koji se protežu
kilometrima istočno od Berlina kao model socijalističkog planiranja,
ljudi nisu krenuli za potragu za većim konforom.
"Nakon toliko promjena, i često gubitka zaposlenja, ljudi se ne miču
iz svojih stanova, kao posljednjeg prostora koje im je još poznato,
gdje se osjećaju sigurnima", smatra Eva Mueller, regionalni poslanik
PDS-a, sa stanom u Marzahnu.
Međunaslov: Sve obećava burne izbore za gradsku upravu
Za razliku od cijena, plaće nisu poravnate. Zaposleni na rukovodećim
radnim mjestima ili službenici u istočnom Berlinu još uvijek zarađuju
samo 80% plaće svojih kolega na Zapadu za isti posao. Jedina
simbolična razlika jest u cijeni karte za podzemnu željeznicu - na
istoku stoji 3,10 DEM a na zapadu 3,50 DEM.
U praktičnom smislu još uvijek nije baš jednostavno doći s istoka na
zapad. S izgradnjom Zida 1961. godine svaka povezanost - podzemnom
željeznicom, tramvajem - prekinuta je između dva dijela grada.
Pet godina nakon pada Zida, više prometnih veza istok-zapad nije
obnovljeno. U blizini nekadašnje crte razdvajanja kretanje automobilom
često liči kretanju po labirintu.
Uobičajeni prizor na istoku tramvaji su koji moraju stati na vratima
zapadnog Berlina u kojem su nestali iz urbanog krajolika već 1967.
godine. S-Bahn (regionalni vlak), obvezatno prijevozno sredstvo u tako
prostranom gradu, ima tek 280 km linija, nasuprot 335 km 1961. godine.
Na uglu ulice nižu se novinski kiosci ali ne sliče jedan na drugog.
Kad su prošli prvi trenuci radoznalosti, pretplate na tisak kako bi se
dobio čajnik kao nagradni dodatak, istočni Berlinčani vratili su se
svojim starim navikama, iako su njihove novine promijenile ton.
Sav lokalni tisak ostaje podijeljen, od senzacionalističkih tabloida
(Berliner Zeitung na zapadu, Berliner Kurier na istoku) do analitičkih
novina. Nekadašnji glasnik komunističkog režima, Berliner Zeitung, i
dalje zadržava izvjestan istočnonjemački 'štih'.
'Štih' koji obećava živost na sljedećim izborima za berlinsku gradsku
upravu, u jesen 1995. godine. Na parlamentarnim izborima u listopadu
reformirani komunisti došli su na čelo na istoku s 35% glasova, dok su
kršćanski demokrati kancelara Kohla (CDU) osvojili tek 19,5% glasova.
Na zapadu, naprotiv, CDU osvaja 39% a komunisti nemaju više od 2,6%
glasova.
(Hina) bnš br
100625 MET nov 94
100625 MET nov 94
(Hina) bnš br