ZAGREB, 8. studenoga (Hina)
ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u
Predsjedničkim dvorima predsjednicu Parlamenta Kraljevine Norveške
Kristi Kolle Grondahl. Bilo je riječi o mogućnostima za razrješavanje
krize u Hrvatskoj i BiH. Predsjednica Grondahl pozitivnom ocjenjuje
Federaciju BiH, naglasila je da je norveško stajalište - pomoć u
mirnom rješavanju okupiranih hrvatskih područja. Predsjednik Tuđman
govorio je o nastanku krize i o hrvatskim mirovnim naporima. On je
dodao kako ekstremni Srbi na okupiranim područjima iskorištavaju
mirovne snage za produžavanje okupacije i svojevrsne ciprizacije
Hrvatske. "Ako u skladu s predviđenim rokovima ne počne reintegracija
okupiranih područja, morali bismo otkazati mandat UNPROFOR-u", rekao
je Tuđman koji je dodao da Hrvatska jamči Srbima sva građanska i
etnička prava, i to uz međunarodni nadzor. Predsjednica Grondahl
izrazila je nadu u mirnu reintegraciju okupiranih područja Hrvatske.
Nazočni su bili savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko
Matić, norveški otpravnik poslova u Hrvatskoj Arne Lundby i
potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma Sabora
Republike Hrvatske mr. Božidar Petrač.
ZAGREB - Zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a na području bivše
Jugoslavije kanadski general Ray Crabbe i zamjenik šefa za civilne
poslove UNPROFOR-a Vladislav Garasev razgovarali su u ponedjeljak u
Kninu s predstavnicima lokalnih srpskih vlasti, priopćio je danas
poslijepodne na konferenciji u zagrebačkom stožeru Zaštitnih snaga
glasnogovornik Michael Williams.
Teme razgovora bile su omogućavanje pristupa UNPROFOR-a bihaćkom
džepu preko teritorija kojega nadziru Srbi iz UNPA i prosvjed
Zaštitnih snaga zbog granatiranja bihaćkog džepa s okupiranih
hrvatskih područja koje su od 27. listopada do 4. studenoga učestalo
činili pobunjeni hrvatski Srbi.
U Kninu, također je napomenuo glasnogovornik UN, Crabbe i Garasev
razgovarali su i o informacijama prema kojima postrojbe Srba s UNPA
sudjeluju u vojnim akcijama u susjednoj BiH. UNPROFOR je vrlo zabrinut
zbog te činjenice, no ne može sa sigurnošću utvrditi broj kninskih
Srba koji sudjeluju u borbama u BiH zbog otežanog pristupa na području
bihaćkog džepa, dodao je Williams uz napomenu da je, prema saznanjima
UNPROFOR-a, taj broj "relativno mali".
Michael Williams najavio je novi sastanak stručnih skupina
predstavnika hrvatskih vlasti i lokalnih Srba iz UNPA za četvrtak ili
petak u Erdutu. Kako je još ranije najavljeno, predmet razgovora
trebalo bi biti pitanja u svezi s naftom.
RIM - Koordinatori zemalja Srednjo-europske inicijative (SEI),
izradili su nacrte političkog i gospodarskog dokumenta, na dvodnevnom
sastanku koji je završen večeras.
Taj bi dokument trebali usvojiti ministri vanjskih poslova zemalja
SEI-a na sastanku u Torinu 18. i 19. studenoga.
O stanju u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini će koordinatori
zaključiti svoje stajalište uoči ministarskog sastanka. Sada su u
Rimu dogovorili kako bi trebao izgledati dokument o zaštiti manjina, a
što bi ministri trebali usvojiti. Bilo je riječi o poboljšanju rada
organizacije SEI-a, kao i konkretnim projektima koje bi trebala
podržati i Europska unija. Bilo je riječi i o načinu sudjelovanja u
radu SEI-a zemalja nečlanica te organizacije.
U ime Hrvatske su u radu koordinatora sudjelovali pomoćnik ministra
vanjskih poslova Šimac i pročelnik u ministarstvu Andrilić.
BRUXELLES - Tri člana Kontaktne skupine potvrdila su u ponedjeljak
Vijeću NATO-a da se poštuje izolacija bosanskih Srba i da oni imaju
vojnih poteškoća na terenu, objavljeno je danas u sjedištu NATO-a u
Bruxellesu (Brisel).
William Ehrman (Viljam Ermen)(Velika Britanija), Michael Steiner
(Mihael Štajner) (Njemačka) i veleposlanik Charles Thomas (Čarls
Tomas) (SAD) izvjestili su 16 veleposlanika zemalja članica NATO-a o
razgovorima koje su tijekom vikenda imali na području bivše
Jugoslavije.
Članovi Kontaktne skupine tvrde da su "bosanski Srbi potpuno
izolirani" i da više "nisu sposobni za tenkovsko djelovanje"
najviše radi "nedostatke goriva".
Kako izvješćuje AFP, ove vijesti u sjedištu NATO-a nazivaju
"ohrabrujućima" jer bi mogle prisliti Srbe na prihvaćanje međunarodnog
mirovnog plana.
ZAGREB - Dojam koji je stekao UNPROFOR na nekoliko posljednjih
sastanaka s predstavnicima bosanskih Srba pokazuje da se oni (bosanski
Srbi) trenutačno nalaze pod vojnim i političkim pritiscima koji bi ih
mogli potaknuti na ponovno razmatranje mirovnog plana Kontaktne
skupine, kazao je danas poslijepodne glasnogovornik UNPROFOR-a Michael
Williams.
Šef za civilne poslove UNPROFOR-a u Sarajevu Viktor Andrejev
razgovarao je u ponedjeljak poslijepodne na Palama s jednim od čelnika
bosanskih Srba Nikolom Koljevićem, a kratko se susreo i s njihovim
vođom Radovanom Karadžićem. Razgovaralo se, prema riječima Williamsa,
o pogoršanju vojne situacije u i oko Sarajeva, propuštanju konvoja UN
s gorivom za istočnobosanske enklave, kao i o otmici dvojice bosanskih
liječnika koje Srbi drže zatočene u vojarni u Lukavici.
Na području Banje Luke, naglasio je zatim glasnogovornik UN,
nastavlja se politika etničkog čišćenja. Oko 800 osoba, uglavnom
Muslimana, protjerano je u proteklih nekoliko dana s tog područja
prešavši u UNPA sektor Zapad. Prema izvješćima UNHCR-a, postoji
bojazan da bi se u narednih nekoliko dana protjeravanje moglo
nastaviti.
AMSTERDAM - Nizozemski bataljun UNPROFOR-a u BiH trebao bi biti
premješten u bihaćko područje, izvijestilo je u utorak nizozemsko
ministarstvo obrane.
Bataljun od 180 nizozemskih vojnika bit će premješten u bihaćko
područje što je prije moguće, nakon što je zapovjednik UNPROFOR-a za
BiH general Micheal Rose zatražio pojačanje UN-ovih snaga u tom
području, dodaje glasnogovornik ministarstva.
Ti su vojnici dio nizozemske zrakoplovne jedinice smještene u
sjeveroistočnoj BiH, a u zapadnoj će Bosni pomagati bangladeškim
pripadnicima UNPROFOR-a u Bihaću koji nemaju mogućnost navoditi
zrakoplove u slučaju NATO-ovih zračnih udara.
ZAGREB - U ponedjeljak u sarajevsku zračnu luku sletjela su 33
zrakoplova, od čega 5 UN-a, 3 ICRC-a i 25 UNHCR-a, rekao je danas
poslijepodne na konferenciji za novinare glasnogovornik UN u Zagrebu
Michael Williams.
Humanitarni zračni most nastavljen je unatoč izuzetno napetoj vojnoj
situaciji i brojnim incidentima, dodao je on uz napomenu da je tijekom
listopada zabilježen rekordan broj letova za Sarajevo.
U Sarajevu i istočnobosanskim enklavama situacija, međutim, ostaje
vrlo teška s obzirom na velike poteškoće koje konvoji UNPROFOR-a i
UNHCR-a imaju u kretanju prema tim područjima.
SARAJEVO - Dva britanska pripadnika UNPROFOR-ova kontigenta u Goraždu
ranjeni su danas vatrom sa srpskih položaja dok su se nalazili u
ophodnji, priopćio je glasnogovornik Zaštitnih snaga UN-a u Sarajevu.
Dvojica vojnika lakše su ranjeni u noge i nije bila potrebna njihova
evakuacija iz ove muslimanske enklave, precizirao je glasnogovornik
Sol Koos.
Zbog ovog je izgreda UNPROFOR uputio službeni prosvjed srpskim
vlastima na Palama, dodao je Koos.
ŽENEVA - Međunarodni posrednici lord Owen i Thorvald Stoltenberg
otputovat će u srijedu u Beograd, gdje će se sastati ss srbijanskim
predsjednikom Slobodanom Miloševićem, objavio je u utorak
glasnogovornik UN-a.
"Ti susreti održat će se u okviru njihovog redovnog dijaloga s
Beogradom i Zagrebom," izjavio je glasnogovornik Tom Neter.
Stoltenberg je u ponedjeljak u Ženevi sudjelovao na sastanku visokih
dužnosnika UN-a s glavnim tajnikom svjetske organizacije Butrosom
Butrosom-Galijem, na kojemu se razmatralo stanje u nekadašnjoj
Jugoslaviji.
HAG - Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije
započeo je u utorak prije podne prvo ročište, što je ujedno i prvi
slučaj međunarodnog sudovanja za ratne zločine nakon drugog svjetskog
rata.
Sudbeno vijeće u kojem su troje sudaca radi uz stroge mjere
sigurnosti.
Danas sud treba odlučiti o preuzimanju nadležnosti od njemačkog suda
u postupku protiv bosanskog Srbina Dušan Tadića, optuženog za mnoge
zločine u logoru Omarska u BiH.
UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN-a u utorak je odlučilo
osnovati međunarodni sud za suđenje osobama odgovornim za zločine
genocida i druga teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava
počinjene u građanskom ratu u Ruandi.
Od 15 članica Vijeća sigurnosti protiv usvajanja rezolucije se
izjasnio samo predstavnik Ruande, dok je Kina bila suzdržana.
Sud koji će sačinjavati 11 sudaca iz različitih država, sudit će
odgovornima za masakre nad 500.000 do milijun ljudi, većinom
pripadnika manjinskog naroda Tuci i protivnika bivše vlade većinskih
Hutua, počinjene u četiri mjeseca trajanja građanskog rata.
Nova ruandska vlada, kojom dominiraju pripadnici naroda Tuci,
usprotivila se statutu međunarodnog suda zbog toga što njime nije
predviđena smrtna kazna, za razliku od stanja u nacionalnim sudovima
Ruande koji će također suditi mnogim osumnjičenim za ratne zločine.
Nakon osnivanja Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na
prostoru bivše Jugoslavije, koji je u utorak održao svoje prvo
ročište, međunarodni sud za Ruandu drugi je takve vrste osnovan nakon
Drugog svjetskog rata i suđenja ratnim zločincima u Nurnbergu i
Tokiju.
NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN zabrinuto je nastavkom borbi u Angoli
i učinkom koje će te borbe imati na mirovni proces u zemlji, izjavila
je u utorak američka veleposlanica pri UN Madeleine Albright (Medlin
Olbrajt) koja ovaj mjesec predsjeda Vijeću sigurnosti UN.
Razgovarajući s novinarima nakon sjednice Vijeća, koja se odigrala
iza zatvorenih vrata, Albright je izrazila zabrinutost zbog borbi oko
uporišta UNITA-e kod Huamba i zbog "učinka koji će ta situacija imati
glede ugrožavanja mirovnog procesa".
"Također bi htjeli izraziti našu zabrinutost za humanitarne
djelatnike u Huambu i osigurati da oni mogu nastaviti svoj rad, ne
ugrožavajući svoju sigurnost", dodala je američka veleposlanica pri
UN.
Vijeće sigurnosti reagiralo je na izvješća o najnovijim borbama u
Huambu, koje su potakle zapovjednike UNITA-e na izjavu da do
ratifikacije mirovnog sporazuma u Angoli neće doći dok traju borbe.
MOSKVA - Irak je priznao suverenitet i teritorijalni integritet
Kuvajta u skladu s rezolucijom 833 Vijeća sigurnosti UN-a, izvijestilo
je u utorak u Moskvi rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin zadužio je ministra vanjskih poslova
Andreja Kozireva da uskoro otputuje u Bagdad kako bi "sudjelovao u
dovršenju ustavnih procedura" povezanih s tom odlukom, dodaje se u
priopćenju ministarstva nakon razgovora u Moskvi iračkog zamjenika
premijera Tareka Aziza i Kozireva.
EREZ - Izraelski premijer Yitzhak Rabin izjavio je u utorak da Izrael
do kraja ovog mjeseca predviđa dati veća administrativna prava
Palestincima, i smanjiti broj vojnika na okupiranom području Gaze i
Zapadne obale.
Nakon sastanka s Arafatom Rabin je na konferenciji za novinare rekao:
"I dalje ćemo nastaviti s prijenosom vlasti. Prijenos u oblasti
turizma i socijalne skrbi uslijedit će 15. ovog mjeseca, a do kraja
mjeseca pod palestinsku upravu prijeći će i zdravstvo kao i porezne
odredbe".
Nastavak pregovora između Rabina i Arafata odnosit će se na
palestinsku samoupravu: izbore i prestrojavanje izraelskih postrojbi
sa još uvijek okupiranih područja na Zapadnoj obali.
"Dogovorili smo dolazak sljedećih 10.000 radnika iz tog područja,
pretežno građevinara i zemljoradnika", rekao je Rabin.
Prošlog tjedna, Izrael je počeo dozvoljavati povratak određenog broja
palestinskih radnika u područje koje je bilo zatvoreno zbog napada na
izraelski autobus 19. listopada.
RIM - Talijanska vlada je u utorak odlučila dati 3.000 milijardi lira
sjeverozapadnim područjima zemlje pogođenim poplavama, klizanjima
zemlje i jakim kišama, izvijestio je talijanski ministar zdravstva
Raffaele Costa.
"Sigurno će biti neophodna i dodatna sredstva. Zasad nije moguće
točno procijeniti štetu", rekao je Costa.
On je dodao da je izdvajanje tog iznosa odlučeno nakon duge rasprave,
na početku koje je premijer Silvio Berlusconi bio najavio davanje 400
milijardi lira za najhitniju pomoć.
(Hina) dr
082346 MET nov 94
082334 MET nov 94
(Hina) dr