Nadnaslov:Sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije započeo
s radom
Naslov: Prvo međunarodno ročište suda UN
Podnaslov:Po prvi put nakon završetka drugog svjetskog rata ponovo je
počeo s radom međunarodni sud za ratne zločine, ustanovljen
u okrilju Ujedinjenih naroda. Prvi posao Suda biti će
dobivanje nadležnosti u slučaju Dušana Tadića, jednog od
osumnjičenih za najteže ratne zločine, te njegovo izručenje
od strane njemačkog suda.
Piše: Mike CORDER, AP
DEN HAAG - Sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije danas je
započeo s radom, s prvim međunarodnim ročištem o ratnim zločinima
nakon drugog svjetskog rata.
Tri suca, obučena u crno i crveno, predsjedavaju sudom uz vrlo jako
osiguranje, sjedeći iza neprobojnog stakla, a štite ih naoružani
pripadnici UN-a.
Uvodnu riječ na ročištu imao je tužitelj Richard Goldstone koji je
istakao kako se smatralo da će suđenja za ratne zločine u Nuernbergu
značiti i kraj zločinima protiv čovječanstva, ali to se nije dogodilo.
"Nakon užasa drugog svjetskog rata, i suđenja nacističkim čelnicima u
Nuernbergu od strane pobjedničkih sila, međunarodna zajednica je
općenito smatrala da je počelo novo razdoblje", rekao je Goldstone.
"To se nije dogodilo", rekao je Goldstone pred sudom, dodajući: "U
proteklih pet desetljeća bili smo svjedocima nekih od najtežih kršenja
humanitarnog prava. Oni koji su za to bili odgovorni često su izbjegli
suđenja i kazne nacionalnih sudova".
Prvi posao Suda, kojeg su uspostavili Ujedinjeni narodi, jest
dobivanje pravne nadležnosti nad slučajem mučenja i ubijanja koje je
navodno počinio bosanski Srbin Dušan Tadić, jedan od osumnjičnih za
najteže ratne zločine.
Goldstone je zatražio od sudaca da prihvate njegov prijedlog da se
zatraži od njemačkog pravosuđa da izruči Tadića Međunarodnom sudu u
Den Haagu.
Tadić, koji je optužen za ubojstva, mučenja, etničko čišćenje i
masovna silovanja, nalazi se u zatvoru u Muenchenu, koji je naznačio
da će ga predati Međunarodnom sudu u Den Haagu.
Tadićev odvjetnik, Steffen Ufer, izjavio je pred Sudom da je njegov
klijent suglasan da mu sudi Međunarodni sud, ali da odbacuje optužnicu
za djela za koja ga terete.
Dužnosnik njemačkog Ministarstva pravosuđa, Peter Wilkitzki, izjavio
je kako njegova vlada nema primjedbi na to da izruči Tadića.
Goldstone navodi kako je prema izjavama očevidaca Tadić bio izravno
uključen u zločine počinjene na području Prijedora u BiH tijekom 1992.
godine.
Tadić (38), bivši vlasnik kafića i učitelj karatea, navodno je
pomogao u stvaranju popisa za ubijanje muslimanskih građana te je
sudjelovao u prisilnim deportacijama poznatim pod nazivom "etničko
čišćenje".
Tadić i skupina pod njegovom komandom bez oklijevanja je ubijala
nenaoružane ne-srpske državljane BiH, prema svjedočanstima očevidaca
koje je citirao Goldstone.
Tadić je bio izravno uključen u smještanje ne-srpskih građana u tri
koncetracijska logora podignuta u Prijedoru, te je bio uključen u
napade na zatvorenike u tim logorima, dodao je tužitelj.
Goldstone je također citirao i izjavu američkog istražitelja ratnih
zločina Michaela Keegana koji je opisao kako su Tadić i ostali
pretukli tri zatvorenika s metalnim palicama i pendrecima.
Tadić je nakon toga prisilio četiri zatvorenika da piju motorno ulje
te da odgrizu testise trojici drugih zatovrenika, koji su od
posljedica preminuli, prema Keeganovoj izjavi koja se temelji na
izjavama očevidaca.
Tadića je bavarski sud u ponedjeljak optužio za genocid, ubojstva i
napade.
Međunaslov: Nalog za uhićenjem Nikolića za sada bez odgovora
U ponedjeljak navečer je Sud u Den Haagu objavio optužbu protiv
navodnog zapovjednika zloglasnog koncentracijskog logora za bosanske
Muslimane, Dragana Nikolića.
Nikolić je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva u
zloglaglasnom logoru Sušica, kojim je on i zapovijedao. Taj su logor
uspostavile snage bosanskih Srba nakon što su zauzeli bosanski grad
Vlasenicu u travnju 1992. godine.
Optužba protiv Nikolića, koju je objavio sudski tajnik Theo van Boven
na tiskovnoj konferenciji, trebala bi označiti početak rada
Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Sud u Den Haagu ustanovljen je prema uzoru na sudove za ratne zločine u
Nuernbergu i Tokiju.
Ali s obzirom na rat koji i dalje traje, Sud se suočava s preprekama
s kojima se nikada nisu suočili pobjednički saveznici drugog svjetskog
rata koji su osumnjičene za zločine već imali u zatvoru.
Uspostavljen od strane Vijeća sigurnosti UN-a, Sud u Den Haagu nema
osumnjičenih u pritvoru. On želi voditi postupak protiv osumnjičenih
koje u najvećem broju slučajeva štite sukobljene strane u ratu koji i
dalje traje.
U maloj sudnici u zgradi u kojoj je sjedište suda, unajmljenom od
jedne međunarodne osiguravajuće tvrtke, gura se veliki broj
međunarodnih novinara, diplomata te 50 članova publike koji ulaze u
sudnicu na načelu "tko prvi dođe".
Sud su opkolili pripadnici osiguranja, a policija nadzire
protu-srpske demonstracije pred zgradom.
Nikolić je optužen za ubojstvo osam muslimanskih zatvorenika i za
mučenja sedmorice drugih zatvorenika. On je također optužen za
nelegalno zatočenje više od 500 bosanskih Muslimana te za nelegalne
deportacije.
Iako je Sud jučer poslao nalog za Nikolićevo uhićenje na Pale, šanse
da ga bosanski Srbi izruče vrlo su male, budući da njihov ustav
zabranjuje da međunarodni sudovi sude njihovim ljudima.
Smatra se da je više od 8.000 Muslimana prošlo kroz logor Sušica
kojeg su vodili vojnici i lokalna policija bosanskih Srba sve do
njegova zatvaranja u rujnu 1992. godine.
Prošlog ljeta, "New York Times" je naveo izjavu bivšeg logorskog
stražara Pere Popovića koji je izjavio kako je bio svjedokom masovnih
ubojstava. On je ocijenio kako je oko 3.000 Muslimana ubijeno u tom
logoru.
Američka je vlada na popise osumnjičenih za ratne zločine stavila i
srpskog predsjednika Slobodana Miloševića te čelnika bosanskih Srba
Radovana Karadžića.
(Hina) nb br
081314 MET nov 94
081314 MET nov 94
(Hina) nb br