ZAGREB, 8. studenoga (Hina)
ŽENEVA - Posebni izaslanik glavnoga tajnika UN za područje bivše
Jugoslavije rekao je da bi nova vojna ravnoteža u
bosanskohercegovačkom ratu mogla navesti bosanske Srbe da otpočnu
mirovne pregvoroe.
"Sada, kao što znate, stajalište bosanskih Srba jest 'ne' (mirovnom)
prijedlogu kontaktne skupine", rekao je Akashi.
"No s promjenom situacije, mogli bi postati skloniji pregovorima s
kontaktnom skupinom".
Akashi je rekao da su dužnosnici, među kojima i mirovni posrednik UN
Thorvald Stoltenberg, pozdravili nastavak dijaloga između Hrvatske i
srpske manjine o ponovnoj uspostavi gospodarskih veza.
On je dodao: "No u Bosni, vojna situacija je ozbiljna i može dalje
eskalirati. Upravo je u tijeku ofenziva vlade BiH što bi moglo
bosanske Srbe potaći na kontraofenzivu."
"Razgovarali smo o mogućnosti mogućih inicijativa UN i stanje ćemo
budno motriti", istakao je Akashi.
On je dodao da su UN potpuno spremni zatražiti zračne napade NATO-a
ako ih ocijene potrebnima - čak u pojedinim slučajevima i protiv snaga
vlade BiH.
WASHINGTON - SAD poštuju embargo na isporuku oružja BiH i ne pridonose
opskrbi oružjem snaga vlade BiH, izjavila je glasnogovornica State
Departmenta Christine Shelly.
Ona je, odgovarajući na pitanje znaju li Sjedinjene Države da snage
vlade BiH dobivaju oružje, zatvaraju li pred time oči te pridonose li
naoružavanju, odgovorila da "Sjedinjene Države tome ne pridonose i ne
zatvaraju oči", ali da postoje indikacije da su snage vlade BiH bolje
opskrbljene.
Shelly je kazala da SAD poštuju provedbu embarga, podsjetivši da
je pred Vijećem sigurnosti američki prijedlog rezolucije o ukidanju
embarga. Dodala je kako će se u utorak održati javna rasprava o nacrtu
rezolucije na kojoj će, uz članice Vijeća sigurnosti, moći sudjelovati
i sve druge članice UN-a.
Zamoljena da potvrdi izvješća u medijima o navodnom transportu oružja
za BiH preko Hrvatske, Shelly je kazala da to ne može komentirati.
NEW YORK - Rusija je u ponedjeljak započela razgovore sa članicama
Kontaktne skupine o nacrtu rezolucije kojim bi se od svih sukobljenih
strana u BiH osiguralo veće poštivanje sigurnosnih zona.
Razgovori nisu imali većeg rezultata zato što Sjedinjene Države u tom
prijedlogu vide posrednu osudu najnovije ofenzive vladinih snaga,
prije svega u području Bihaća, jednog od šest gradova koji su
proglašeni sigurnosnim zonama.
Europske su se zemlje u načelu suglasile s tim planom, ali su
istodobno izrazile bojazan da bi on mogao produbiti razlike unutar
Kontaktne skupine. Zbog toga nije ni sigurno da će ruski plan biti i
službeno predložen.
Vijeće sigurnosti danas treba opet raspravljati o BiH u svjetlu
američkog nacrta rezolucije kojim bi se za šest mjeseci automatski
ukinuo embargo na isporuku oružja za Muslimane i Hrvate.
NEW YORK - Veleposlanica Sjedinjenih Država pri UN Madeleine Albright
(Madlen Olbrajt) izrazila je sumnju da je granica između BiH i tzv.
SRJ stvarno zatvorena, te je predložila povećanje broja promatrača
zaduženih za nadzor prijelaza.
Po završetku konzultativnog sastanka Vijeća sigurnosti UN,
Albrightova je izjavila da su SAD "zabrinute zbog stvari koje ipak
prolaze, te bi jako željele biti sigurne da sustav nadzora dobro
funkcionira".
"Želimo se uvjeriti da sustav nadgledanja dobro funkcionira, jer su
mjere koje je poduzeo Slobodan Milošević stvorile drugačije stanje na
terenu i vjerujemo da je zapravo potrebno više promatrača", rekla je
Albrightova.
Ona vjeruje da je potrebno 300 do 400 promatrača da bi se posao mogao
djelotvorno obavljati, rekao je jedan američki dužnosnik.
Prema diplomatima, Albrightova je svoje stajalište i potkrijepila,
pokazavši članovima Vijeća fotografiju koja svjedoči o velikom prometu
preko jednog mosta na Drini između BiH i tzv. SRJ.
Promatrači su u svojemu izvješću naveli da su uočili pokušaje
krijumčarenja u sjevernom dijelu srbijansko-bosanske granice, što su u
jugoslavenski carinici katkada zanemarivali.
U Crnoj Gori, kaže izvješće, krijumčarenje je bilo bolje organizirano
zahvaljujući tvrtkama koje su svoje robom krcate kamione dovozile do
granice zavaravale graničnu kontrolu.
Nakon prosvjeda crnogorskome predsjedniku Momiru Bulatoviću,
promatrači su naveli da "se napori za obustavu prijelaza granice
djelotvornije nastavljaju te će konačno spriječiti svaki dalji pokušaj
krijumačara".
U izvješću se takokđer kaže da je 26. listopada postavljeno pitanje
helikopterskih letova iz Crne Gore i drugih područja, a da je
Milošević kazao kako je pokrenuta istraga o tim navodima i da vlada
nije odobrila nikakve letove.
Milošević je 31. listopada umirovljenoga generala Boa Pellnasa,
koordinatora promatračke misije, izvijestio da će "odsada kontrola
srpskog i crnogorskog zračnog prostora onemogućiti bilo kakve
nenajavljene letove" u smjeru BiH, kaže se u izvješću.
DEN HAAG - Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru
bivše Jugoslavije podigao je optužnicu protiv Dragana Nikolića, prvu
otkako je taj sud ustavnovljen 1993. godine, ali i prvu optužnicu te
vrste od drugog svjetskog rata do danas.
Optuženi Nikolić bio je zapovjednik logora Sušica što su ga bosanski
Srbi otvorili nakon osvajanja Vlasenice 21. travnja 1992. Vjeruje se
da je kroz taj logor prošlo oko 8.000 Muslimana sve dok nije zatvoren
u rujnu 1992.
U izjavi Međunarodnog suda kaže se da je Nikolić optužen za ubojstva,
mučenja i sakaćenja zatočenika.
Međunarodni sud je danas izdao i uhidbeni nalog za Dragana Nikolića,
koji se vjerojatno nalazi negdje u Bosni i Hercegovini.
Nalog je danas predat vlastima bosanskih Srba na Palama, doznaje se
iz Suda.
SKOPJE - Makedonski predsjednik Kiro Gligorov izjavio je da razgovori
koje je u Ženevi vodio s glavnim tajnikom UN Butrosom Butrosom-Galijem
nisu doveli "ni do kakvog napretka".
"Pravo našeg naroda da svoje ustavno ime potvrđuje u međunarodnoj
zajednici mora se poštovati", potvrdio je Gligorov. "O svemu drugome
možemo pregovarati (s Atenom) na temelju naših zajedničkih interesa",
dodao je on.
"Razgovori (s Butrosom-Galijem) nisu omogućili da postignemo bilo
kakav napredak" oko spora između Skopja i Atene", kazao je Gligorov.
U razgovorima je sudjelovao i glavni mirovni posrednik između Grčke i
Makedonije Cyrus Vance (Sajrus Vens).
WASHINGTON - Amerikanci izlaze danas na izbore koji bi mogli bitno
promijeniti ravnotežu snaga u Kongresu, u kojem su Demokrati do sada
imali većinu.
Ispitivanja javnog mnijenja govore o mogućnosti da Republikanci
dobiti većinu u Senatu, pa čak i u oba doma Kongresa.
Amerikanci će glasovati za 35 od 100 mjesta u Senatu, te za
cjelokupni Predstavnički dom (435 mjesta). Također će glasovati za
guvernere u 36 od 50 država.
WASHINGTON - Pentagon ne kani ići ispod planiranog broja od 1,45
milijuna pripadnika oružanih snaga, unatoč proračunskom deficitu s
kojim će se sučeljiti, izjavio je u ponedjeljak američki ministar
obrane William Perry.
"Ne razmišljamo o smanjenju broj vojnika", izjavio je Perry,
odgovarajući na pitanje kako će Pentagon riješiti problem razlike
između planiranih troškova i prihoda tijekom sljedeće četiri godine.
Prema pisanju Washington Posta, ta bi razlika mogla iznositi oko 40
milijardi dolara.
Američke oružane snage imaju trenutačno oko 1,6 milijuna ljudi, a
njihov bi se broj do 1999. godine trebao smanjiti na 1,45 milijuna.
BONN - Zapovjednik združenog stožera američkih vojnih snaga general
John Shalikashvili (Džon Šalikašvili) izjavio je u ponedjeljak da će
"značajan broj" američkih postrojbi ostati u Njemačkoj, unatoč
smanjenju broja američkih vojnika u Europi.
Shalikashvili je u posjetu Njemačkoj radi razgovora s njemačkim
kancelarom Helmutom Kohlom, ministrom obrane Volkerom Rueheom i drugim
njemačkim visokim dužnosnicima.
Sjedinjene Države imale su oko 313.000 vojnika u Europi, a do kraja
ove godine njihov će se broj smanjiti na oko 100.000. Većina američkih
vojnika nalazi se u Njemačkoj.
BIARRITZ - Demokratizacija u Africi i mogućnost stvaranja afričkih
snaga za brzu intervenciju bit će među temama 18. francusko-afričkog
summita koji danas počinje u Biarritzu, u jugozapadnom dijelu
Francuske.
Na dvodnevnom summitu frankofonskih afričkih zemalja i Francuske
sudjelovat će predstavnici 35 država, među kojima 26 šefova država ili
vlada. Među prvim govornicima bit će francuski predsjednik Francois
Mitterrand, koji će, kako se očekuje, svoje goste podsjetiti na veze
između Francuske i Afrike.
PORT-AU-PRINCE - Haićanski parlament prihvatio je u ponedjeljak
navečer prijedlog predsjednika Jeana Bertranda Aristidea (Žan Bertran
Aristid) o sastavu nove vlade koja bi trebala obnoviti demokraciju u
toj karipskoj državi.
Prijedlog je prihvaćen ogromnom većinom glasova, nakon sedmosatne
rasprave tijekom koje je došlo i do fizičkog obračuna između dvojice
poslanika.
Nova vlada, koju će predvoditi premijer Smarck Michel (Smark Mišel),
treba omogućiti oporavak Haitija nakon trogodišnje vojne diktature,
koja se završila prošlog mjeseca zahvaljujući gospodarskom,
političkom, a na kraju i vojnom pritisku SAD.
TORONTO - Kanadska je policija priopćila da je uhitila čelnika
sicilijanske Cose Nostre (Kosa Nostra), Salvatorea Ferraru (Salvatore
Feraro).
Ferraro je uhićen u petak u jednom pedgrađu Toronta, gdje živi od
1991. godine, a iz Italije su odmah doputovali predstavnici talijanske
policije radi njegova saslušavanja.
Ferraro, koga talijanske vlasti optužuju za mafijaške aktivnosti,
navodno je na čelu Cose Nostre od 1992. godine, kada je prethodni
čelnik te mafijaške organizacije, Guiseppe Madonia (Đuzepe Madonia),
uhićen i osuđen na 24 godine zatvora.
PEKING - Kineski predsjednik Jiang Zemin otputovao je danas u
dvotjedni posjet zemljama jugoistočne Azije, tijekom kojega će
sudjelovati i na summitu organizacije za Ekonomsku suradnju Azije i
Pacifika (APEC).
Posjetit će Singapur, Maleziju, Indoneziju i Vijetnam.
(Hina) fp fp
080759 MET nov 94
080759 MET nov 94
(Hina) fp fp