SARAJEVO, 7. studenoga (Hina) - Predsjednik Vlade BiH dr. Haris
Silajdžić na zajedničkoj sjednici skupština Republike i Federacije
BiH ocijenio je da su u prošlih šest mjeseci postignuti
značajni rezultati u provedbi washingtonskih sporazuma. Najznačajnim
postignućem Silajdžić je ocijenio prestanak sukoba između HVO i Armije
BiH, postupnu normalizaciju života na slobodnom teritoriju BiH,
uspostavu slobode kretanja, početak funkcioniranja Europske uprave u
Mostaru, te vidno poboljšanje odnosa između BiH i Republike Hrvatske.
"Za Vladu najvažnijom zadaćom ostaje puna provedba sporazuma o
uspostavi Federacije", rekao je Silajdžić.
Premijer Silajdžić je također rekao kako su članovi Vlade do sada
postigli punu suglasnost oko brojnih zakonskih prijedloga kojima se
uređuje područje gospodarstva, financija, carina te pravosuđa. Ti će
prijedlozi sljedećih dana biti predmetom zastupničkog izjašnjavanja na
započetim skupštinskim zasjedanjima.
Silajdžić ocjenjuje da većina Bošnjaka i Hrvata iskreno prihvaća
Federaciju, ali upozorava da se od središnje vlasti ne može očekivati
rješavanje svih problema. Za brojna pitanja nadležna su tijela vlasti
u kantonima i oni stoga moraju biti što prije uspostavljeni. Po
Silajdžićevnim riječima stanje u BiH i dalje je veoma složeno zbog
srpskog odbijanja mirovnog plana. Dok bosanski Srbi nastavljaju
otvoreni rat protiv legalnih bosansko-hercegovačkih vlasti, režim u
Beogradu nastoji zamrznuti postojeće stanje i istodobno navesti
međunarodnu zajednicu na potpuno ukidanje sankcija. "Svakome je jasno
da bez suglasnosti Srbije na Balkanu teško može nastupiti mir, a režim
u Beogradu se uporno odbija izjasniti za mir", upozorio je Silajdžić.
Konkretan znak spremnosti za mir predstavljalo bi da Beograd prizna
BiH, o čemu za sada nema naznaka, kaže Silajdžić. Dok se to ne dogodi,
valja se pripremati za obranu zemlje, a nužna pretpostavka za to je
uspostava federalne vojske. Silajdžić ocjenjuje da su posljednje
operacije kod Kupresa prvi korak na tome putu, a najavio je i
donošenje federalnog zakona o obrani.
U svom izlaganju Silajdžić je upozorio na izuzetno teško stanje u
kojemu se nalazi bosansko-hercegovačko gospodarstvo. U ovom trenutku u
funkciji je samo 6,5 posto proizvodnje, u kojoj radi nepunih 40.000
radnika. BiH suočena je i s velikom izbjegličkom krizom. U oko 100
različitih zemalja nalazi se milijun i 250.000 izbjeglica, a u samoj
BiH je oko 900.000 prognanika. Po službenim Vladinim podacima od
uspostave Federacije u zemlju se vratilo oko 30.000 izbjeglica, a
razmjermo brzo, ovisno od političkih prilika, moglo bi se vratiti još
oko 250.000 ljudi, kazao je Silajdžić.
On je istaknuo da u ovom trenutku najveću potporu izbjeglicama, ali i
cjelokupnoj poziciji BiH pružaju Njemačka, SAD, Vatikan, te još neke
europske zemlje. Odnose s UNPROFOR-om ocijenio je kao korektne, ali je
istaknuo da su neprihvatljive izjave generala de Lapresla koji traži
više razumijevanja za Srbe ili Akashija, koji iznosi netočne optužbe o
vlasti BiH-a. Premijer Silajdžić istaknuo je da BiH ima budućnost samo
kao demokratska i europski orijentirana država, pa će na ispunjenju
toga cilja vlada i dalje raditi.
Nakon izlaganja premijera Silajdžića raspravljalo se o rezultatima
što ih je Vlada postigla u prvih 100 rada. Sejfudin Tokić je upozorio
da se dužnosnici SDA suviše bave vanjskom politikom države,
zastupajući je u inozemstvu bez potrebnih ovlasti. Dopredsjednik SDA
Edhem Bičakčić govorio je o neopravdanom kašnjenju u uspostavi
carinske postaje u Doljanima i uvođenju zajedničke monete.
Nakon tih kraćih rasprava, zastupnici su na zajedničkoj sjednici
skupština Federacije i Republike BiH jednoglasno prihvatili izvješće
o radu Vlade Federacije BiH.
Potom, na zasjedanju Skupštine Republike BiH zastupnici su
raspravljali o Zakonu o pretvorbi društvenog valsništva i Zakonu o
poduzećima. Prijedlogom Vlade predviđa se da cjelokupno dosadašnje
društveno vlasništvo bude podržavljeno, da bi se nakon toga pristupilo
postupnoj privatizaciji. Tom se prijedlogu oštro protivila oporba,
tvrdeći kako se na taj način proces privatizacije dovodi u pitanje.
U ime Socijaldemokratske partije BiH Boro Bjelobrk optužio je Vladu
da na ovaj način želi izvršiti "eksproprijaciju rezultata rada brojnih
generacija", a da će se potom omogućiti bogaćenje ratnih profitera i
špekulanata te pokušati osigurati politički monopol sadašnje vladajuće
garniture. Članovi SDP smatraju da takve dalekosežne odluke moraju biti
predmetom najšireg izjašnjavanja, a predlažu da se društveno
vlasništvo već sada besplatno prenese na pojedince.
Ministar gospodarstva Faruk Smajilbegović branio je prijedlog Vlade
tvrdnjom kako se radi samo o pripremi zakonske podloge na temelju koje
će biti moguće pristupiti privatizaciji, čim prestane rat. On je rekao
kako Vlada želi samo identificirati imovinu, a ujedno predlaže da dio
certifikata, i do 40 posto, građanima BiH bude dodijeljen besplatno.
Po završetku rasprave zastupnici republičke skupštine prihvatili su
Zakon o pretvorbi društvenog vlasništva, kao i Zakon o poduzećima.
Za sutra je predivđeno da se na odvojenim sjednicama sastanu
obje skupštine. Ustavotvorna bi se skupština Federacije pored ostalog,
trebala izjasnila i o prijedlogu promjene Ustava.
(Hina) mav vkn
071839 MET nov 94
071839 MET nov 94
(Hina) mav vkn