ZAGREB, 7. studenog (Hina)
ZAGREB - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr.
Mate Granić razgovarao je u nedjelju na odvojenim sastancima najprije
s veleposlanicima u RH zemalja članica Kontaktne skupine (Galbraith,
Kerestedžijanc, Weisel, Hewitt, otpravnik poslova Thebault) i
veleposlanicima pri Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji
(Ahrens i Aide), a zatim i s posebnim izaslanicima i članovima
Kontaktne skupine (Thomas, Zotov, Steiner, Ehrman, de Sedouy).
Na oba sastanka razgovaralo se o situaciji na okupiranim područjima
Hrvatske te o stanju u Bosni i Hercegovini, izjavio je po njihovu
završetku dr. Granić.
"Sugovornike sam također izvijestio o razgovorima s ministrom
vanjskih poslova SRJ Vladislavom Jovanovićem. Kazao sam da su, što se
tiče tih razgovora, hrvatska stajališta poznata, a to znači da nije
moguća daljnja normalizacija odnosa bez priznanja Republike Hrvatske u
međunarodno priznatim granicama" - rekao je hrvatski ministar vanjskih
poslova.
Govoreći o mirovnom procesu za Republiku Hrvatsku, dr. Granić je
izdvojio riječi veleposlanika SAD u RH Petera Galbraitha koji je jasno
kazao kako su svi suglasni u tome da se ničim neće dovoditi u pitanje
teritorijalni integritet i suverenitet Republike Hrvatske.
Dr. Mate Granić je posebno zabrinjavajućom izdvojio činjenicu
sudjelovanja i do 2.000 kninskih Srba u borbama u BiH.
Prema riječima hrvatskog ministra vanjskih poslova, na sastanku s
predstavnicima Kontaktne skupine razgovaralo se o mogućim posljedicama
sadašnjih zbivanja, posebice ako bosanski Srbi nastave odbijati
mirovni plan, te o mogućim ratnim zbivanjima u BiH koje mogu imati
značajan odraz i na Hrvatsku.
"Paralelni mirovni proces se nastavlja, a to znači da se problem
okupiranih područja Hrvatske riješava paralelno s mirovnim procesom u
BiH" - zaključio je dr. Granić.
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike
Hrvatske dr. Mate Granić sa suradnicima primio je u nedjelju
veleposlanike SR Njemačke Horsta Weisela, SAD Petera Galbraitha, Ruske
Federacije Leonida Kerestedžijanca i Velike Britanije Gavina Hewitta,
otpravnika poslova Francuske Jean-Pierre Thebaulta kao i veleposlanike
pri Međunarodnoj konferenciji o bivšoj Jugoslaviji Geerta Ahrensa i
Kaia Eidea - priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
S hrvatske strane sastanku su bili nazočni zamjenik ministra vanjskih
poslova Ivo Sanader, pomoćnik ministra Ivan Šimonović, veleposlanici
Miomir Žužul, Darko Bekić, Zdravko Sančević te savjetnici Predsjednika
Republike Ivić Pašalić i Smiljko Sokol.
Ministar Granić izvijestio je goste o sadržaju i rezultatima
razgovora s ministrom vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije
Vladislavom Jovanovićem, o stanju u okupiranim područjima Republike
Hrvatske te o najnovijem razvoju događaja u Bosni i Hercegovini,
posebno upozorivši na opasnost šireg sudjelovanja Srba iz hrvatskih
okupiranih područja u vojnim operacijama u Bosni i Hercegovini.
RIM - Koordinatori zemalja Srednjeeuropske inicijative (SEI) će se u
ponedjeljak sastati u Rimu, a od 9. do 11. u glavnom će gradu Italije
boraviti parlamentarna izaslanstva zemalja SEI-a.
Na tim će se sastancima pripremiti sastanak ministara vanjskih
poslova SEI-a, što će se održati 18. i 19. studenoga u Torinu.
Prije ministarskog sastanka SEI-a, u Rimu će 15. studenoga o
bilateralnim odnosima razgovarati ministri vanjskih poslova Italije i
Hrvatske, Antonio Martino i Mate Granić. Očekuje se da će Martino i
Granić razgovarati prije svega o unapređenju odnosa dviju država s
posebnim naglaskom na gospodarstvo. Italija je drugi hrvatski
trgovinski partner.
Dvojica ministara će vjerojatno govoriti i o položaju talijanske
manjine u Hrvatskoj, kao i o vraćanju ili nadoknadi imovine koju je
prijašnja jugoslavenska vlast oduzela talijanskim izbjeglicama.
BUKUREŠT - Glavni tajnik Zapadnoeuropske unije (WEU) Willem van
Eekelen (Vilem van Ekelen) doputovao je u nedjelju u Calafat na
jugozapadu Rumunjske kako bi izvršio inspekciju misije WEU-a zadužene
za nadzor provođenja embarga protiv tzv. SRJ na Dunavu, javlja Reuter
pozivajući se na rumunjski radio.
Ta misija, čije je sjedište tridesetak km od rumunjsko-srpske
granice, usklađuje nadzor WEU-a na Dunavu, koji je počeo u lipnju
1993. u cilju pojačanja sankcija protiv tzv. SRJ.
Misija broji ukupno 250 članova, većinom iz Italije, Njemačke,
Francuske i Španjolske, te raspolaže sa sedam brzih brodova kojima
pomaže rumunjskim graničarima u kontroli brodova na Dunavu.
MOSKVA - Ruski ministar obrane Pavel Gračev izjavio je u nedjelju da
ruski predsjednik Boris Jeljcin ima u njega puno povjerenje.
"Nemam se čega bojati", izjavio je Gračev u razgovoru za nezavisnu
rusku TV postaju NTV i dodao: "Osjećam da predsjednik ima puno
povjerenje u mene".
Prošlog tjedna Jeljcin je otpustio zamjenika ministra obrane Matveja
Burlakova, koji je u javnosti bio optuživan za korupciju. Nakon toga
parlamentarni odbor u Dumi pozvao je na ostavku Gračeva.
TIRANA - Jedan dužnosnik Demokratske stranke Albanije ubijen je u
nedjelju tijekom glasovanja na referendumu o novom ustavu, priopćio je
glasnogovornik Demokratske stranke Sokol Bala.
Mark Đin Prenga ubijen je na glasačkom mjestu u području Vig, oko 180
kilometara sjeverno od Tirane. Prenga je obavljao dužnost promatrača
na glasačkom mjestu.
Sokol Bala rekao je da je na istom mjestu ranjen još jedan promatrač,
a da je u Lušnji ranjen još jedan član Demokratske stranke.
TIRANA - Referendum o nacrtu novog ustava održan je jučer u Albaniji,
gdje je na glasovanje pozvano oko 1,9 milijuna glasača.
Usvajanje novog ustava jedan je od uvjeta za primanje Albanije u
Vijeće Europe. Parlamentarna skupština Vijeća Europe delegirala je
nekoliko promatrača za ovaj referendum, prvi u povijesti Albanije.
Predsjednik Sali Berisha, koji od svoje zemlje želi stvoriti
"parlamentarnu republiku", začetnik je ovog referenduma.
Nacrt je žestoko kritizirala oporba prema kojoj tekst daje prevelike
ovlasti šefu države. Nekoliko stranaka pozvlao je glasače da kažu
"ne", odnosno da bojkotiraju izbore.
BEOGRAD - Zapovjednik glavnog stožera snaga bosanskih Srba general
Manojlo Milovanović pozvao je jučer srpsko pučanstvo i srpske vojnike
s područja Bihaća na "odlučnu bitku" kako bi se ponovno osvojio čitav
teritorij na zapadu BiH koji je izgubljen u ofenzivi Armije BiH.
U "proglasu" kojeg prenosi agencija agencija bosanskih Srba, general
poziva pučanstvo i srpske snage na područja Bihaća da pomognu u
stvaranju "moćne vojne organizacije, utemeljene na disciplini i
slušanju zapovijedi pa i pod cijenu života".
BEOGRAD - Snage bosanskih Srba navodno su uspjele ponovno osvojiti
više od trećine teritorija što ih je u zapadnom dijelu BiH oslobodila
Armija BiH tijekom ofenzive koja je počela prije 10 dana, javlja
France presse pozivajući se na agenciju bosanskih Srba.
Prema tvrđenju bosanskih Srba, njihove su postrojbe u noći sa subote
na nedjelju i u nedjelju ujutro uspjele potisnuti snage Armije BiH
prema Bihaću.
Beogradska agencija Beta navodi vojne izvore u Banjoj Luci prema
kojima su Srbi ušli u Ripač i Pritoku na petnaestak kilometara istočno
od Bihaća, a prije toga su navodno ponovno osvojili Kulen Vakuf.
PALE - "Parlament" bosanskih Srba sastat će se u srijedu na Palama
kako bi odlučio o proglašavanju ratnog stanja na čitavom teritoriju
BiH pod srpskom okupacijom, javlja France presse pozivajući se na
agenciju bosanskih Srba.
Sjednica je sazvana nakon što je zapovjedništvo snaga bosanskih Srba
u petak zatražilo od "parlamenta" da službeno proglasi ratno stanje,
kako bi teritorij BiH pod srpskom okupacijom došao pod ratni zakon.
Istog je dana proglašena opća mobilizacija na teritoriju pod srpskom
okupacijom.
KNIN - Jedan od samozvanih vođa pobunjenih Srba na privremeno
zaposjednutim hrvatskim područjima Borislav Mikelić izjavio je da neće
prihvatiti mirovni plan koji bi Srbima jamčio autonomiju unutar
Hrvatske, ali ne i zasebnu državu.
"To neće ići. Trajni mir nije moguć ako svaka nacionalna zajednica
nije gazda u svojoj kući", kazao je Mikelić jučer agenciji Reuter.
Mikelić je rekao da lokalni Srbi sa zaposjednutih područja ne mogu
prihvatiti mirovni plan ako im on ne jamči ni samoodređenje, niti im
daje pravo da se ujedine sa Srbima u BiH i sa Srbijom.
"Teško je govoriti o 'reintegraciji' u Hrvatsku kad nikad nismo ni
napustili Jugoslaviju", kazao je Mikelić.
BONN - Manevri Eurocorpsa (Eurokor), začetka europske armije, započeli
su u nedjelju na jugozapadu Njemačke uz sudjelovanje 5.000 Njemačkih,
Francuskih, Belgijskih i Španjolskih vojnika, priopćili su vojni
izvori u Bonnu.
Predviđeni da traju do 17. studenoga, manevri će se odvijati još
tjedan dana u Njemačkoj te tjedan dana u Francuskoj a vodi ih
zapovjednik Eurocorpsa, general Helmut Willmann (Helmut Vilman).
AMMAN - Jordanski je parlament u nedjelju ratificirao mirovni sporazum
između Joradana i Izraela, otvarajući tako put punim diplomatskim
odnosima dvije države.
U Zastupničkom domu, koji ima 80 mjesta, 55 je zastupnika glasovalo
"za", 23 "protiv", uz jednog suzdržanog, dok jedan zastupnik nije
prisustvovao sjednici.
Sporazum kojeg su potpisali premijeri Izraela i Jordana 26. listopada
sada treba odobriti Senat. Kralj Hussein također treba potpisati
sporazum prije nego se on ozakoni.
ALŽIR - Alžirske vlasti pokrenule su novu ofenzivu protiv
fundamentalista u kojoj je u posljednjih pet dana poginulo najmanje
112 osoba.
Pojačane operacije vojske i policije u Alžiru dolaze nakon neuspjeha
pregovora između predsjednika Liaminea Zerouala (Liamin Zerual) i
zatvorenih vođa zabranjene Islamske fronte spasa (FIS).
HELSINKI - Finski parlament odlučit će o članstvu u Europskoj uniji
nakon što se u Švedskoj 13. studenoga održi referendum o istom
pitanju, javila je u nedjelju finska novinska agencija STT.
Predsjednica parlamenta Rita Uoskainen rekla je da će do glasovanja o
pristupanju Finske u EU doći 14. studenoga jer će rasprava o toj temi
dugo trajati pa do glasovanja neće moći doći 7. ili 8. studenog, kako
se to ranije planiralo.
Finci su 16. listopada na referendumu glasovali za pristupanje u EU,
ali tu odluku sada treba odobriti parlament dvotrećinskom većinom.
BAGDAD - Iračke su vlasti zaprijetile jučer da će "u pogodnom trenutku
i odgovarajućim sredstvima" odgovoriti na iranski raketni napad na
uporište gerilaca sjeveroistočno od Bagdada.
"Irak zadržava puno pravo legitimne obrane, u pogodnom trenutku i
odgovarajućim sredstvima, zbog nepravedne iranske agresije",
rekao je glasnogovornik iračkog ministarstva vanjskih poslova, kojeg
citira iračka novinska agencija.
Iran je u nedjelju ujutro ispalio više raketa tipa Scud (Skad) na
logor gerilske organizacije Mudžahedin Halk, koja se bori protiv
vlasti u Teheranu. Glasnogovornik Mudžahedin Halka rekao je da su u
napadu oštećene neke zgrade ali da nije bilo ljudskih žrtava.
TORINO - Prema najnovijim podacima, najmanje 32 osobe poginule su u
nedjelju na sjeveroistoku Italije, u najgorem nevremenu zabilježenom u
posljednjih 80 godina.
Još se najmanje 12 osoba smatra nestalim u području koje graniči s
Francuskom. Obilne kiše padaju neprekidno već 60 sati a bujice su
prekinule ceste i željezničke pruge.
Talijanska televizija predviđa da bi se broj žrtava poplave i
nevremena mogao popeti na više od 100, kad prestanu kiše i bude moguć
pristup u ugrožene krajeve.
U susjednoj južnoj Francuskoj nestalima se smatra 5 osoba, nakon kiša
koje su potoke pretvorile u bujice.
(Hina) fs
070010 MET nov 94
070010 MET nov 94
(Hina) fs