HRVATSKOJ KULTURI
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Drugi dan znanstvenog skupa "Zagrebačka
biskupija i Zagreb 1094-1994." započeo je misom koju je u zagrebačkoj
prvostolnici služio nadbiskup zagrebački kardinal dr. Franjo Kuharić,
a nastavljen stručnim dijelom u Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti u kojem je ponovljena ocjena o golemom prinosu zagrebačke
crkve hrvatskoj kulturi u cjelosti.
U uvodnom izlaganju predsjednik HAZU-a Ivan Supek zahvalio je
katoličkoj crkvi što je pronosila nacionalne vrijednosti kroz
stoljeća, stalno pri tom naglašavajući načelo tolerantnosti i
univerzalnosti. Kao suprotnost hrvatskom "nacionalnom romantizmu"
izraslom na tim vrijednostima, Supek je naveo srpski nacionalni
ekspanzionizam koji je od svog nastanka, povlačenje Otomanskog
carstva, do danas, težio isljučivosti i etničkom čišćenju.
Na rasulu boljševizma nacionalni pokreti poprimaju obilježja
totalitarnosti i jednoumlja starog društva, što je velika opasnost za
Europu. U tom je svjetlu, kaže Supek, razumio Papinu poruku da je
esktremni nacionalizam uzrok rata na Balkanu. "Naša se mladost oružjem
oduprla tom povampirenom srpskom nacionalizmu, ali mi se moramo
braniti i stvaranjem demokratskog i tolerantnog društva u Hrvatskoj",
kazao je Supek. Zahvalio se katoličkoj crkvi što je dala biskupe koji
su osnovali Hrvatsku akademiju zanosti i umjetnosti, zagrebačko
Sveučilište i druge temeljne ustanove. Osnivanjem JAZU-a, drži Supek,
biskup je Strossmayer kanio kulturno utjecati na srpski isključivi
nacionalizam. Strossmayer nije bio za stvaranje Jugoslavije, nego za
federaciju sa Česima, Slovacima i Mađarima, što treba bolje shvatiti,
zaključio je predsjednik HAZU-a Ivan Supek.
Ocjenjujući da se "hrvatska crkva ugradila u hrvatsku kulturu,
Andrija Šuljak se također spomenuo biskupa Josipa Juraja Strossmayera,
iznijevši njegove nemale zasluge za posvezivanje svih Hrvata.
Prosvjetiteljstvo je na hrvatskom kulturnom području ostavilo velike
pozitivne tragove i posijalo korijenje iz kojih će kasnije niknuti
najveće znanstvene kulturne ustanove u Hrvatskoj, ali je štetno
djelovalo na crkvu, kazao je Juraj Kolarić. Pokušaj reforme,
"jozefinizam" (jer je do punog izražaja došao za vrijeme Josipa II.
1780-90.), donio je važna i trajna poboljšanja u vanjskoj organizaciji
crkvenih ustanova, ali budući nije priznao crkvenu samosvojnost ne
može se nazvati reformom, kazao je Kolarić. Ukinuo je mnoge samostane
i redove, a kod nas pavline i neke franjevačke samostane, te čitav niz
crkvenih odredbi. Pretpostavljajući civilnu vlast nad crkvenim
odlukama unutar crkve pod njegovim su se utjecajem, primjerice, neki
svećenici Stubičkog dekanata 1848. izjasnili protiv celibata, a o tomu je
raspravljao i Hrvatski sabor. U Habsburškoj monarhiji
prosvjetiteljstvo je dobilo svoj 'institucionalni izraz' u slobodnom
zidarstvu kojem je, uz gotovo sve njemačke biskupe u ono vrijeme,
pripadao i zagrebački Maksimilijan Vrhovac, kazao je Juraj Kolarić.
Agneza Szabo je, račlanjujući djelatnost deset temeljnih institucija
nacionalnog preporoda, također potvrdila velike prinose zagrebačkih
biskupa. Prema njezinim podacima može se zaključiti da su više od 20
posto članova novoutemljene Čitaonice zagrebačke bili svećenici, i oko
četvrtina njih članovi Matice.
U niz povijesnih prikaza dokazana je višestruka potpora i zagrebačkih
biskupa i angažman na promicanju kulture - od materijalne do duhovne i
moralne - što je rezultiralo, ustvrdio je Rafo Bogišić istražujući
posvete hrvatskih pisaca zagrebačkim biskupima, vrlo visokim ugledom
crkvenih dostojanstvenika.
Obrađujući pojedinosti sa suđenja Alojziju Stepincu, kojemu je i sam
bio svjedokom, Lav Znidarčić je odbacio ideju o potrebi njegove
rehabilitacije, držeći da je sam njegov život spomenik tom zagrebačkom
nadbiskupu. Ustvrdio je, međutim, da "su neke stvari uz Stepinca
ostale nerazjašnjenje zbog teškoća oko uvida u državne i crkvene
arhive".
Skup se nastavlja i sutra u Muzeju "Mimara" u Zagrebu.
(Hina) li ds
041617 MET nov 94
041617 MET nov 94
(Hina) li ds