DRUŠTVENI ASPEKTI"
ZAGREB, 2. studenoga (Hina) - U nastavku dvodnevnog radnog skupa
"Deložacije u Republici Hrvatskoj - pravni, moralni i društveni
aspekti", koji se u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora za
ljudska prava (HHO) i Hrvatskog pravnog centra održava u zagrebačkom
hotelu "Esplanade", o deložacijama su govorili predstavnici udruga za
ljudska prava, kao i predstavnici hrvatske vlasti.
Član Predsjedništva HHO Orhideja Martinović ocijenila je da je
"nevjerojatna količina nezakonitosti u postupcima deložacije". Ona
drži da su upravni organi nenadležni za donošenje rješenja o
deložacijama pri čemu je navela zaključak sa sjednice sudaca Upravnog
suda još iz 1988. godine, prema kojemu su upravni organi nadležni samo
onda kada su stanari useljeni bez ikakve pravne osnove.
Državni pravobranitelj Petar Šale oštro se suprotstavio tvrdnjama da
su deložacije "kuga hrvatske svakodnevice". "Deložacije su zakoniti
akti i sprečavanje deložacija je kazneno djelo", rekao je Šale
istaknuvši da su teške riječi, koje se u inozemstvu uzimaju zdravo za
gotovo, da vlast u svoje ruke uzimaju uniformirani pripadnici
Ministarstva obrane ili pak MUP-a. Šale je precizirao da je Upravni
sud 3. ožujka 1994. donio rješenje u kojem stoji da se stanarsko pravo
stječe na temelju pravomoćnog rješenja, a po njegovim riječima bivša
JNA dijelila je rješenja s pravom na otkup, koja se, istaknuo je, ne
smatraju stanarskim pravom i zbog toga su pravno ništava.
Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić spomenuo
je prvi val deložacija ustvrdivši da u velikoj većni tih postupaka
nije bilo nikakve zakonitosti. Po njegovim je riječima deplasirano
tvrditi da su organizacije za ljudska prava krive za lošu sliku
Hrvatske u svijetu. "Za takvu su sliku krivi oni koji su takve
postupke inicirali", rekao je Pusić.
Zamjenik predsjednika HHO-a Slobodan Budak usprotivio se tvrdnjama
Petra Šalea da su prosvjedi građana na deložacijama sprečavanje
državnih tijela u provođenju odluka. Budak je kazao da su takvi
prosvjedi po Ustavu dozvoljeni i ne znače fizičko onemogućavanje
deložacija.
Zamjenik ministra obrane Josip Juras izvijestio je da je Ministarstvo
obrane preuzelo upravljanje nad vojnim stanovima rukovodeći se
Zakonom o stambenim odnosima, Uredbom o zabrani raspolaganja
nekretninama bivše JNA od 24. srpnja 1991., te Uredbom o preuzimanju
sredstava bivše JNA od 3. listopada 1991. "Ministarstvo obrane nije
sudjelovalo niti utjecalo na odluke sudskih ili upravnih tijela u ovim
postupcima", istaknuo je Juras navodeći primjer 80 postotnog invalida
iz Dubrovnika koji je morao napustiti stan u koji se vratio njegov
bivši stanar iz Crne Gore.
"Ne očekujte da će djelatnici Ministarstva obrane raditi drugačije
osim po zakonu", naglasio je Juras istaknuvši da je Ministarstvo
obrane dobilo više od 18.000 zahtjeva za dodjelu stanova stradalnicima
i invalidima domovinskog rata.
Sudac Ustavnog suda Hrvatske Velimir Belajec kazao je da je na
Ustavnom sudu podneseno 30-ak tužbi vezanih uz problem deložacija, te
da je Ustavni sud danas donio još jednu odluku o odgodi deložacije. On
je dodao da su vladine uredbe zasnovane na zakonu, no, to po njegovim
riječima, ne znači da su sve ustavne tužbe neosnovane.
Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir-Čičak predložio je da se osnuje
parlamentarna skupina koja će napraviti reviziju svih postupaka, a
izrazio je i želju za boljom suradnjom s predstavnicima vlasti, koji,
kako je istaknuo, pokazuju volju za rješenjem tog problema.
U prijepodnevnom radu skupa o deložacijama izneseno je i
nekoliko svjedočenja o pojedinim slučajevima deložacija u Zagrebu.
Skup poslijepodne nastavlja s radom.
(Hina) rd ds
021540 MET nov 94
021540 MET nov 94
(Hina) rd ds