ZAGREB - Supredsjedatelji Mirovne konferencije
Owen i Stoltenberg dogovorili su održavanje redovitih sastanaka
ministara Granića i Jovanovića od kojih bi prvi trebao biti u petak 4.
studenog u Zagrebu, a drugi nakon tjedan dana u Beogradu.
Potpredsjednik hrvatske Vlade dr. Mate Granić je odgovarajući na
pitanje koji se uvjeti trebaju postići za takve diplomatske korake
kazao za Dnevnik HRT-a, u nedjelju uvečer, da je "još prije šest mjeseci
cjelokupna međunarodna zajednica željela rješiti problem krize u
jugoističnoj Europi rješavanjem rata u BiH i zamrzavanjem stanja u
Hrvatskoj".
"Danas se", istaknuo je on, "paralelno rješava, rekao bih čak i prije,
problem mirne reintegracije UNPA područja u pravni sustav Hrvatske,
nego i problem završetka rata u BiH".
"Mi smo se dogovorili", naglasio je dr. Granić, "da ćemo razgovarati
o svim otvorenim pitanjima, a za nas to su priznanje Republike
Hrvatske u našim međunarodno priznatim granicama i reintegracija UNPA
područja u pravni sustav Hrvatske".
"To su naši temeljni ciljevi, a osnovna pozicija je Ustav, Ustavni
zakon i mirovna inicijativa predsjednika Tuđmana", istaknuo je dr
Granić.
Na pitanje što se može očekivati od prvog susreta s ministrom
Jovanovićem, dr. Granić je odgovorio da će pritom "obje strane
pojasniti do kraja svoje pozicije", a bit će riječi "o svim otvorenim
i drugim pitanjima, o problemu sankcija, sukcesije, komunikacija i
međusobnog priznavanja".
"Mi predlažemo jedan paket koji bi uključivao i međusobno priznanje s
jedne strane, a s druge strane mirnu reintegraciju UNPA područja u
pravni sustav Hrvatske", kazao je dr. Granić.
Koliko će razgovori u Topuskom te sutuacija u BiH utjecati na
razgovor s Jovanovićem?
"Što se tiče razgovora u Topuskom, očekujemo da će se vrlo vjerojatno
jedan cijeli kompleks pitanja dovesti do kraja ili blizu kraja, a to
znači o komunikacijama, naftovodu, telekomunikacijama, dalekovodu i
opskrbi vodom.
Što se tiče BiH naše su pozicije jasne: čvrsta podrška Washingtonskim
sporazumima, posebno primjeni federacije i podrška planu Kontaktne
skupine", odgovorio je potpredsjednik hrvatske Vlade.
SARAJEVO - Vođa bosanskih Srba, Radovan Karadžić ponovio je u nedjelju
da će njegove snage uzvratiti udarac po udarac na ofenzive vojske
bosanske vlade i da nikakvi dogovor o zamjeni teritorija za mir nije
moguć, javlja France presse pozivajući se na emisiju radio postaje s
Pala.
"Neprijatelj želi rat i ako to neprijatelj želi, on će to i dobiti",
izjavio je Karadžić, dodajući: "Nema nikakovg dogovora o srpskim
teritorijima. Neće biti nikakvog povlačenja, nikakve restitucije
teritorija ako je rezultat krize vojni", izjavio je Karadžić
okupljenom stanovništvu u Bosanskom Petrovcu. Taj je govor prenosila
radio-postaja s Pala.
BOSANSKI PETROVAC - Čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić zakleo se u
nedjelju da će njegove snage odbaciti postrojbe vlade BiH koje su
imale dosada najveće uspjehe u ofenzivi koja traje tjedan dana.
Kako iz Bosanskog Petrovca izvješćuje Reuter Karadžić je ispred oko
1.000 osoba okupljenih u Bosanskom Petrovcu izjavio da će vojska
bosanskih Srba (BSA) pokrenuti protu-ofenzivu koja će savladati
muslimansku ofenzivu.
Karadžić se po prvi puta u javnosti pojavio u vojnoj uniformi što su
okupljeni pozdravili pljeskanjem.
"Nadao sam se da nikada neću morati obući vojnu uniformu. Ali, naš
neprijatelj ne želi mir. Oni žele rat i ako to žele, to će i dobiti",
rekao je Karadžić u Bosanskom Petrovcu.
Karadžić je izjavio da će Srbi odbiti teritorijalne ustupke. "Neće
biti pogađanja oko srpskih teritorija. Neće biti povlačenja ili
teritorijalnih ustupaka ako su se odlučili za vojno rješenje krize",
dodao je Karadžić.
DONJI LAPAC - Oko 200 vojnika bosanskih Srba pobjeglo je tijekom
vikenda pred napadima Armije BiH na teritorij Republike Hrvatske pod
kontrolom pobunjenih Srba, javlja Reuter. Pokisli, zbunjeni, ispunjeni
osjećajem srama i bijesa, vojnici su stigli u Donji Lapac, dodaje
Reuter.
Njihov zapovjednik zaprijetio je smrću novinaru Reutera i još trojici
zapadnih dopisnika, koji su pokušali razgovarati s vojnicima.
Zapovjednik je uperio pušku na četvoricu novinara, udario novinara
New York Timesa u leđa i počeo vikati da napuste grad.
"Mi nismo agresori! Zašto ne idete u Bihać? Idite odavde ili ću vas
ubiti!", vikao je.
Novinarima su oduzete njihove bilježnice prije nego što su napustili
grad. Oni su pokušali pronaći civile koji su pred napadima Armije BiH
također stigli u Donji Lapac, ali ih je razjareni srpski zapovjednik
otjerao.
Šef ureda UNHCR-a u Donjem Lapcu Mieke Bof rekao je da su civili
našli utočište u privatnim kućama, a 120 ih je smješteno u školi te 60
u motelu.
KNIN - Za postrojbe Srba u okupiranom dijelu Hrvatske u nedjelju je
proglašeno izvanredno stanje, javila je agencija Reuter pozivajući se
na emisiju kninskog radija. Britanska agencija precizira da su
postrojbe uzduž granice sa BiH od nedjelje u izvanrednom stanju i to
zbog porasta napetosti nakon velikih napredovanja snaga Armije BiH na
sjevero-zapadu BiH.
Pripadnici mirovnih snaga UN-a izjavili su da se postrojbe pobunjenih
Srba iz Hrvatske grupiraju na granici BiH sjeverno od Korenice ali da
nema dokaza da su neke od njih prešle granicu kako bi pomogle vojsci
bosanskih Srba.
Radio-Knin je objavio da je vojska krajine "uzduž granice sa
'Republikom Srpskom' stavljena u izvanredno stanje".
Glasnogovornik UNPROFOR-a u Kninu izjavio je agenciji Reuter da
zapovjedništva lokalne vojske pomno prate napredovanje vojske,
većinski muslimanske, sarajevske vlade, te da naročito pomno prate
zbivanja oko Bosanskog Petrovca, pod kontrolom Srba, a koji
predstavlja važnu točku na putu kojim se snabdijevaju pobunjeni Srbi u
Hrvatskoj.
"Ako Petrovac bude ugrožen, a to je na cesti kojom se snabdijevaju
Srbi iz 'krajine', mislim da će oni stvarno trebati razmotriti da
pokušaju i izvedu protunapad", izajvio je glasnogovornik UNPROFOR-a
Alan Roberts (Alen Roberts).
LUXEMBOURG - Ministri vanjskih poslova "dvanaestorice', te još četiri
zemlje koje će im se sljedeće godine pridružiti, sastat će se u
ponedjeljak u Luxembourgu sa šefovima diplomacija šest
istočnoeuropskih država kako bi razgovorali o strategiji proširenja
Europske unije do kraja stoljeća.
To je prvi zajednički sastanak s ministrima vanjskih poslova šest
šest zemalja koje žele ući u Europsku uniju: Mađarska, Poljska, Češka,
Slovačka, Rumunjska i Bugarska.
Te će zemlje imati priliku na sastanku u Luxembourgu iznijeti svoje
mišljenje o strategiji približavanja Europskoj uniji, koje bi kasnije
trebalo rezultirati punopravnim članstvom.
CASABLANCA - Više od 2.500 političara i poslovnih ljudi bilo je
nazočno u nedjelju uvečer otvaranju Ekonomske konferencije o Bliskom
istoku i sjevernoj Africi. Predsjedavajući konferencije, marokanski
kralj Hasan II nazvao je ovaj skup "potporom mirovnm procesu".
"Mir je u našim rukama", izjavio je marokanski kralj u svom
pozdravnom govoru. "Cilj naše konferencije je da učvrsti mir kako bi
on postao trajniji", dodao je Hasan II.
Ova se konferencija smatra i velikim korakom ka okončanju arapskog
bojkota Izraela koji je trajao 43 godine.
Sve zemlje Bliskog istoka, s izuzecima Iraka, Irana, Libije, Sirije
i Libanona, sudjeluju na konferenciji. Neki sirijski i libanonski
poslovni ljudi privatno sudjeluju na konferenciji.
Na konferenciji sudjeluje i čelnik PLO-a, Jaser Arafat, koji je u
svom pozdravnom govoru potvrdio kako je "neprihvatljivo da palestinski
narod plaća cijenu mira dok druge zemlje od toga imaju korist".
Govore na skupu bi, između ostalih, trebali održati i američki
državni tajnik Warren Christopher (Voren Kristofer), ruski ministar
vanjskih poslova Andrej Kozirev, predsjednik Europske komisije Jacques
Delors (Žak Delor) te predstavnici vodećih banaka i nevladinih
financijskih institucija.
MOSKVA - Ruski premijer Viktor Černomirdin odbio je u nedjelju
mogućnost odlaska petorice ključnih ministara što je tražila oporba.
On je mogućnost promjene ministara isključio samo tri dana nakon što
je prijedlog o izglasavanju nepovjerenja njegovoj vladi u Dumi
pretrpio neuspjeh.
"Ne vidim potrebu da izvršim takve promjene", izjavio je Černomirdin
za privatnu televizijsku postaju NTV.
Parlamentarna oporba tražila je odlazak zamjenika premijera
Aleksandra Šohina, zaduženog za ekonomiju te Anatolija Čubaisa,
zaduženog za privatizaciju, kao i odlazak ministra obrane Pavela
Gračova, ministra unutrašnjih poslova Viktora Jerina, te ministra
vanjskih poslova Andreja Kozireva.
Viktor Černomirdin je potvrdio da će uskoro doći do promjene u vladi,
te da će mjesto ministra financija, koje trenutno obavlja Andrej
Vavilov biti riješeno u slijedećih nekoliko dana. On je ocijenio "malo
vjerojatnim" da će se na to mjesto vratiti bivši liberalni premijer
Jegor Gajdar, kao što su se o tome određene glasine proširile u
javnosti.
SEUL - Kineski premijer Li Peng doputovao je u ponedjeljak u Seul u
petodnevni službeni posjet na poziv južnokorejskog predsjednika Kim
Young-Sama.
To je prvi posjet Južnoj Koreji šefa kineske vlade od uspostave
diplomatskih odnosa između dviju zemalja 1992. godine.
Premijer Li doputovao je u Seul s izaslanstvom od 14 članova, među
kojima je i ministar vanjskih poslova Qian Qichen (Ćian Ćićen).
Predsjednik kineske vlade razgovorat će u ponedjeljak s
južnokorejskim predsjednikom Kim Young-Samom o gospodarskim odnosima
dviju zemalja, te o nuklearnom programu Sjeverne Koreje. Li će se
tijekom posjeta sastati i s više južnokorejskih poslovnih ljudi.
(Hina) dr
310758 MET oct 94
310758 MET oct 94
(Hina) dr