Sarajevu sigurno je najzaposlenije diplomatsko predstavništvo u
glavnom gradu BiH. Pred ulazom u jednokatnu bijelu vilu u središtu
grada, smještenoj neposredno iza zgrade bosanskohercegovačkog MUP-a,
svakog dana mogu se vidjeti na desetine Sarajlija ali i ljudi iz
ostalih dijelova BiH koji čekaju različite obavjesti, sređuju potrebna
dokumenta za putovanje u Hrvatsku, predaju zahtjeve za primitak u
hrvatsko državljanstvo ili naprosto pokušavaju uspostaviti veze s
normalnim životom pokidane ratom.
Konzularni odjel veleposlanstva svakog dana izda između 150 i 200
potvrda na osnovu kojih je moguć ulazak državljanima BiH na teritorij
Hrvatske. "Između ove dvije zemlje ne postoji režim viza ali s obzirom
na činjenicu da je BiH zemlja visokog migracijskog rizika bilo je
nužno uvesti tranzitne potvrde", kaže Jadranka Kalameta, III. tajnik
veleposlanstva i jedini profesionalac u konzularnom odjelu. "Stav
je Hrvatske od trenutka kad su uvedene ove potvrde jasan: svako onaj
tko putuje da bi obavio određeni posao dobit će je bez poteškoća.
Potrebno je samo priložiti pisani dokaz da se doista radi o službenom
putu. Često se, međutim, dešava da nam se javljaju ljudi koji bi
željeli putovati bez vidnog poslovnog razloga. Njih, za sada, možemo
izvjestiti samo da privatna putovanja u zemlji u kojoj je ratno stanje
ne postoje niti se pod takvim okolnostima može izdati potrebna
potvrda", kaže Kalameta.
Otkako je u svibnju ove godine veleposlanstvo i službeno počelo s
radom u Sarajevu, oko 13.500 osoba zatražilo je tranzitne potvrde za
putovanje u Hrvatsku i dobilo ih. Na osnovi ovih kao i podataka
dostupnih iz Ureda veleposlanstva u Međugorju, zna se da je u Hrvatsku
u posljednjih šest mjeseci ušlo oko 30.000 ljudi iz BiH. Ovaj podatak
odnosi se naravno samo na one koji nemaju i hrvatsko državljanstvo ili
nisu Hrvati. Državljani BiH koji na osnovi bilo kakvog dokumenta mogu
dokazati pripadnost hrvatskoj naciji u Republiku Hrvatsku mogu ući bez
ikakvih ograničenja.
Od lipnja ove godine u hrvatskom veleposlanstvu mogu se predati i
zahtjevi za izdavanje domovnica Republike Hrvatske. Do sada je takve
zahtjeve predalo više od tisuću Sarajlija. Zahtjevi se naravno ne
rješavaju u veleposlanstvu već se šalju u Zagreb u Ministarstvo
unutarnjih poslova. Po rječima Jadranke Kalamete procedura traje
između tri i četiri tjedna ali se može produljiti i nekoliko mjeseci
ukoliko u priloženoj dokumentaciji postoji bilo što prijeporno.
Konzularni odjel veleposlanstva također ima zadaću ovjere dokumenata
jer između Hrvatske i BiH ne postoji sporazum o deponiranju potpisa i
pečata ovlaštenih osoba.
"Bez obzira na obim posla kojega ovdje obavljamo, naša vrata su
uvijek otvorena, posebice za hrvatske državljane", kaže Kalameta.
Pravna je zaštita državljana RH u BiH posebno složen posao.
Većina njih su istodobno građani BiH što stvara posebne poteškoće.
Bosanskohercegovačkog državljanstva, kao ni bilo kojeg drugog, u ratu
se ne može odreći a mobilizacijom su obuhvaćeni čak i Hrvati rođeni u
Hrvatskoj koji pri tom nikad nisu tražili niti su imali BH
državljanstvo, kažu nam u veleposlanstvu.
Šef diplomatske misije RH u Sarajevu dr. Zdravko Sančević istodobno
je doajen diplomatskog zbora u BiH. Njegovi javni istupi uvijek su
predmetom posebne pozornosti, bez obzira nailaze li na odobravanja ili
osporavanja. Za dr. Sančevića u Sarajevu važi odrednica da je on
"prijatelj Bosne" makar se na službeni Zagreb ovdje i dalje gleda sa
stanovitom podozrivošću. Medijska kampanja protiv hrvatskog
vrhovništva u Sarajevu nikada nije prestala mada je nakon
Washingtonskog sporazuma značajno izgubila na intenzitetu.
"Odnosi između Zagreba i Sarajeva u ovom su trenutku u cjelosti dobri
i pozitivno se razvijaju", kaže veleposlanik Sančević ali ne odriče da
poteškoća ima. "Postoji nezadovoljstvo mnogih, a među njima i
hrvatskog vrhovništva, sporošću provedbe sporazuma o uspostavi
Federacije BiH. Među bošnjačkim čelnicima još ima onih koji Republiku
BiH pretpostavljaju Federaciji, kao što je dr. Kasim Trnka, mada ima i
njenih izrazitih zagovornika. Ne može se reći da postoji otvoreno
negiranje Federacije ali činjenica je da se do sada moglo napraviti
puno više", ocjenjuje dr. Sančević.
Po njegovim rječima u bosanskohercegovačkoj krizi najopasnija su
uopćavanja. "U Bosni su se dogodili sukobi između nekih Bošnjaka i
nekih Hrvata a ne cijelih naroda. Upravo stoga se moraju izbjegavati
kolektivne optužbe a svi problemi analizirati znanstveno i
dokumentirano", napominje naš sugovornik i upozorava da je Karadžićeva
propaganda ta koja neprestano ponavlja bezobrazne laži o
neprijateljstvu između hrvatskog i bošnjačkog naroda. "U sadašnjem
osjetljivom razdoblju stoga je nužno problemima pristupati otvoreno i
na taj način graditi povjerenje. Na osnovi Washingtonskih sporazuma
ubuduće se mogu razviti znatno bolji odnosi između Hrvatske i BiH ali
i Hrvata i Bošnjaka", kaže Sančević.
Hrvatska je u tom smislu na diplomatskom planu činila sve što je bilo
nužno. U narednom razdoblju, po rječima veleposlanika Sančevića,
predstoji širenje diplomatsko-konzularne mreže Hrvatske u BiH.
Dosadašnji ured veleposlanstva u Međugorju trebao bi postati glavni
konzulat i najvjerojatnije premješten u Mostar. Ured veleposlanstva
nedavno je otvoren i u Tuzli, razmišlja se o njihovoj uspostavi u
Zenici i Travniku.
Naš sugovornik nam saopćava da veleposlantvo RH u Sarajevu trenutačno
ima 18 zaposlenih. Taj broj u svakom je slučaju je nedovoljan a uvjeti
života i rada su i dalje teški - glavni grad BiH i dalje je usred rata
i u potpunom okruženju. Osoblje koje u Sarajevo šalje Ministarstvo
vanjskih poslova RH tamo ostaje razmjerno kratko a osposobljavanje
novih ljudi traži dosta vremena.
"Što se mene osobno tiče, mislim da sam ispunio zadaću koju mi je
postavilo hrvatsko vrhovništvo", kaže veleposlanik Sančević.
(Hina) rm fs
301011 MET oct 94
301011 MET oct 94
(Hina) rm fs