FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Uskoplju održan je 24. sastanak Političkog komiteta između hrvatskog i
bošnjačko-muslimanskog izaslanstva, pod predsjedanjem brigadnog
generala Ridgewaya, priopćeno je danas iz Predsjedničkog vijeća
Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Na dnevnom redu sastanka, održanog 27. listopada, bile su teme:
provedba Ustava Federacije, razdvajanje snaga i ukidanje aktivnih
točaka između HVO i Armije BiH, povratak prognanika i izbjeglica,
proširenje prava na slobodu kretanja te druga pitanja glede poštivanja
temeljnih ljudskih prava i sloboda.
Tijekom rasprave o svim točkama dnevnog reda, navodi se u priopćenju,
"hrvatsko izaslanstvo je izrazilo svoju čvrstu spremnost provoditi
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine".
Na temelju usklađenih stajališta o pitanjima na dnevnom redu,
UNPROFOR je predložio potpisivanje sporazuma o ukidanju aktivnih
točaka, sporazum o privremenim mjerama vezanim uz vjerske slobode,
sporazum o privremenim mjerama vezanim uz pokope, te sporazum o
privremenim mjerama za školovanje djece.
U priopćenju se navodi da su "predstavnici hrvatskog izaslanstva bili
spremni potpisati sve predložene inicijativne sporazume". Međutim,
kaže se u priopćenju, "bošnjačko-muslimansko izaslanstvo, s g.
Dževadom Mlaćom na čelu, odbija potpisati sporazume, osim sporazum o
poštivanju vjerskih blagdana, a predstavnik bošnjačko-muslimanskog
izaslanstva iz Združenog stožera brigadir Merdan odbija potpisati
sporazum o ukidanju aktivnih točaka".
Na sastancima zajedničkog Političkog komiteta u Uskoplju opsežno su
razmatrani i problemi povratka izbjeglica i prognanika. Nakon tih
razgovora UNPROFOR je ponudio potpisivanje sporazuma o povratku
raseljenih osoba, kao privremeno rješenje, kojim bi se omogućio
povratak prognanika u tri sela pod nadzorom HVO-a i tri sela pod
nadzorom Armije BiH. Hrvatsko izaslanstvo je bilo pripravno potpisati
i taj prijedlog, no, kako se navodi u priopćenju, g. Dževad Mlaćo taj
sporazum oštro odbija.
Nadalje se kaže da "na prijedlog hrvatskog izaslanstva da se potpiše
sporazum o pokopu mrtvih koji su stradali za vrijeme sukoba,
bošnjačko-muslimanska strana nije odgovorila".
Dodaje se da je "ostalo bez odgovora i pitanje o uhidbi i pritvoru
Ivice Kajića iz Bugojna, dobrotvornog djelatnika koji je dovozio pomoć
u Bugojno. Po dostupnim podacima, njemu se sudi za navodno počinjeno
kazneno djelo genocida". U priopćenju se kaže da je "uhidba Ivice
Kajića nastavak nezakonitih i samovoljnih sudskih postupaka protiv
pripadnika HVO-a u Bugojnu, koji se neutemeljno optužuju za kazneno
djelo genocida, a takvih slučajeva u kojima je određen pritvor do
danas ima 142".
Jedini sporazum koji je na ovom sastanku potpisan jest onaj o posjetu
grobljima za blagdan Svih svetih 1. studenog 1994., uz jasan stav
hrvatskog izaslanstva da i pripadnici bošnjačkog naroda mogu uvijek,
sukladno običajnom pravu, posjetiti svoja groblja.
"Takvo ponašanje bošnjačko-muslimanskog izaslanstva, osobito g.
Dževada Mlaće, vrlo je indikativno, jer na više uzastopnih sastanaka
usklađena stajališta i dogovore odbija potpisati, opravdavajući to
nedostatkom ovlasti".
Stoga, kaže se u priopćenju, "hrvatsko izaslanstvo u zajedničkom
Političkom komitetu oštro prosvjeduje zbog takvih postupaka
bošnjačko-muslimanskog izaslanstva i zahtijeva da se u budućim
pregovorima promijeni njihov čelnik i izabere osoba koja će imati
jasno određene ovlasti. Inače Politički komitet ne može dalje
učinkovito djelovati niti obavljati svoju ulogu", kaže se, uz ostalo u
priopćenju iz Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
(Hina) pp mc
291702 MET oct 94
291702 MET oct 94
(Hina) pp mc