KUALA LUMPUR - Posjet izaslanstava vlada Hrvatske i Bosne i
Hercegovine Maleziji bio je doista vrlo uspješan, ocijenio je danas
predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić, po završetku radnog dijela
čeverodnevnog boravka u Kuala Lumpuru.
"Razgovarali smo gotovo s cijelim Kabinetom, te s najznačajnim
predstavnicima gospodarstva. Dobit ćemo maksimalnu podršku da naša
poduzeća koja su u stanju obaviti velike investicijske radove pod
istim uvjetima imaju određenu prednost. Premijer Silajdžić i ja
zajedno ocjenjujemo da će taj posjet bitno unaprijediti naše
međudržavne i međunacionalne odnose", izijavio je predsjednik Vlade
Valentić.
Čelnik vladina izaslanstsva Bosne i Hercegovine premijer Haris
Silajdžić također je naglasio da su rezultati triparitnih razgovora u
Kuala Lumpuru bili vrlo plodni.
"Uradili smo mnogo konkretnih stvari i zaključili neke sporazume, pa
mogu kazati da će od sada suradnja Bosne i Hercegovine i Hrvatske biti
još bolja, a naravno i suradnja naše dvije zemlje s Malezijom",
istaknuo je Silajdžić.
Nakon okončanja tripartitnih razgovora, premijeri Valentić i
Silajdžić održali su konferenciju za novinare. Predsjednik hrvatske
Vlade Valentić istaknuo je kako je zajednički posjet Maleziji pridonio
nastavku jačanja veza između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, kao i
između Hrvatske i Bosne i Hercegovine koje su ugrožene od istoga
srpskoga agresora.
Nedostatak odlučnosti međunarodne zajednice u razrješavanju krize na
području bivše Jugoslavije još više, prema njegovim riječima, pojačava
potrebu za političkom, gospodarskom i drugom suradnjom Hrvatske i
Bosne i Hercegovine.
Hrvatski je premijer, odgovarajući na upite malezijskih novinara o
oslobađanju okupiranih područja Hrvatske, istaknuo kako će Hrvatska
učiniti sve da svoja područja reintegrira mirnim putem ali se, kao i
svaka suverena zemlja, ne odriče prava da do toga cilja dođe svim
legalnim sredstvima.
Izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske na čelu s predjsednikom Nikicom
Valentićem, i delegacija Vlade BiH predvođena Harisom Silajdžićem u
petak ujutro završava čeverodnevni posjet Maleziji. Na povratku dva
izaslanstva kraće će posjetiti Pakistan i Iran.
BONN - Glavna tema današnjeg razgovora u Bonnu između potpredsjednika
hrvatske Vlade i ministra vanjskih poslova dr. Mate Granića i
njemačkog vicekancelara i ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela
bilo je stanje na okupiranim područjima Republike Hrvatske i mirna
reintegracija tih područja u hrvatski državno-pravni sustav.
U gotovo jednoiposatnom razgovoru također su razmotreni odnosi
Hrvatske s Europskom unijom, te stanje u BiH. Usuglašn je i parafiran
sporazum o zaštiti grobova njemačkih vojnika u Hrvatskoj.
Označivši odnose Njemačke i Hrvatske prijateljskim i partnerskim
ministar Kinkel je podržao teritorijalni integritet i suverenitet
Republike Hrvatske.
Što se tiče plana tzv. mini kontaktne skupine Z-4 o mirnom rješenju
okupiranih područja RH, na kojem rade američki i ruski veleposlanici,
te veleposlanici Konferencije o bivšoj Jugoslaviji Njemac Geert Ahrens
ispred EU i Kai Eide ispred UN, Kinkel je rekao da su njegovi glavni
elementi demilitarizacija UNPA zona, povratak izbjeglica i prognanika
te stvaranje nacionalno-mješovite policije u tim područjima sukladno
prijeratnom popisu stanovništva.
Izrazivši zahvalnost Hrvatske za njemačku potporu kod donošenja
Rezolucije o okupiranim područjima Hrvatske u četvrtom specijalnom
političkom odboru Opće skupštine UN, hrvatski ministar vanjskih
poslova je nakon sastanka rekao da je ministru Kinkelu predao posebnu
poruku predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana za kancelara
Helmuta Kohla. U toj je poruci opisano stanje na okupiranom području
RH s prijedlogom rješenja. Ministar Granić je istaknuo da je Hrvatska
spremna dati Srbima široku autonomiju prema najboljim europskim
modelima u Glinskom i Kninskom kotaru ali da ne može razgovora o
teritorijalnom integritetu i suverenitetu naše zemlje.
WASHINGTON - U povodu jučerašnjeg potpisivanja Pisma sporazuma kojim
Svjetska banka hrvatskom zdravstvu odobrava kredit od 350 tisuća
dolara kao predujam za tehničke pripreme, u hrvatskom Velepolsanstvu u
SAD ističu kako je priprema kredita i pomoći koje obično traju više
od dvije i pol godine Hrvatska obavila za samo četiri mjeseca.
To je u odnosu prema ostalim zemljama stavlja u povoljniji položaj i
otvara mogućnost da taj kredit riješi u paketu s drugim kreditima već
krajem studenoga, a da do realizacije cijelog kredita za zdravstvo u
iznosu od 40 milijuna dolara dođe u siječnju 1995.
ŽENEVA - Hrvatsko izaslanstvo koje vodi pomoćnik ministra pomorstva,
prometa i veza dr. Ivan Legac sudjeluje na zasjedanju Radne skupine za
cestovni promet Europske ekonomske komisije koje u Ženevi traje do 28.
listopada.
Trodnevni sastanak predstavnika vladinih institucija za promet i veze
okupio je stručnjake 20-tak europskih zemalja zainteresiranih za
unapređenje cestovne infrastrukture u Europi.
U okviru problematike modernizacije i proširenja cestovne mreže
razmatrane su dileme pojedinih zemalja glede glavne europske cestovne
mreže utvrđene sporazumom o cestovnoj mreži (AGR) i projektom
Traneuropske auto mreže sjever-jug (TEM). Zemlje Sjeverne i Istočne
Europe zainteresirane su naime za brže uključivanje u suvremenu mrežu
zapadnoeuropskih autocesta.
Hrvatska, kao potpisnica europskog sporazuma o cestovnoj mreži AGR i
projekta Traneuropske auto mreže sjever-jug TEM, prema riječima dr.
Legca nastoji pratiti unapređenje europske cestovne mreže tehnološke i
ekološke standarde kao i zahtjeve u kombiniranom transportu. Hrvatska
se kao i niz drugih zemalja založila na ovom sastanku za bolju
protočnost graničnih prijelaza, pojednostavljenje potrebne
dokumentacije kao i za eventualno ukidanje viza i zelenih karata.
RIM - Hrvatska je preuzela predsjedanje u Europskom forumu,
organizacije Ujedinjenih naroda za poljodjelstvo i prehranu (FAO).
Na današnjoj sjednici Europskog foruma u Rimu, koju je sazvao i kojom
je u nazočnosti predstavnika 34 europske države predsjedao hrvatski
veleposlanik u Italiji Davorin Rudolf, razmatrana je djelatnost FAO-a
u istočnoj i središnjoj Europi, te zastupljenost europskih zemalja u
Vijeću FAO-a, glavnom organu te organizacije. Narednih šest mjeseci
Hrvatska će predsjedati Europskim forumom.
SARAJEVO - Armija BiH je u trodnevnim bitkama istočno od Bihaća
preuzela nadzor nad 100 do 150 četvornih kilometara teritorija što su
ga Srbi držali od početka rata, izjavio je danas glasnogovornik
UNPROFOR-a u Sarajevu Tim Spicer.
Po izvješćima Zaštitnih snaga UN, zbog silovita prodora Petog korpusa
bosanske vojske srpski su se postavi jednostavno raspali, a njihov
zapovjedni sustav potpuno srušio. Vojnici Armije BiH napreduju prema
Bosanskom Petrovcu i za sada nema naznaka da su Srbi uspjeli učvrstiti
svoje obrambene postave.
Vojni promatrači UN potvrđuju da je bosanska vojska u najnovijim
bitkama zaplijenila veliku količinu oružja i streljiva, najmanje dva
potpuno ispravna tenka te veći broj minobacača, rekao je danas
potpukovnik Spicer. Sarajevski radio danas je izvijestio da su
postrojbe Petog korpusa izbile na granicu BiH i Hrvatske na cesti koja
vodi prema Donjem Lapcu.
General Rifat Bilajac, član Glavnog stožera Armije BiH, u izjavi za
današnje sarajevsko "Oslobođenje" kaže kako za sada bosanske postrojbe
ne kane oslobađati gradove poput Bosanske Krupe, Teslića ili Kupresa.
"To su bosanski gradovi koje mi nećemo ni rušiti ni razarati. Mi
zaposjedamo objekte oko tih gradova kako bismo izbjegli gradske bitke
koje izazivaju rušenje, paljenje i civilne žrtve", kaže Bilajac. On
ipak najavljuje da će pripadnici Sedmog korpusa bosanske vojske ovih
dana poći prema Kupresu i pokušati ga osloboditi. Taj bi pothvat bio
puno lakši ako bi se HVO uključio duž bojišnice od Šujice prema
Malovanu i od Livna prema Glamoču, dodao je general i ustvrdio da bi
to bio pravi doprinos izgradnji Federacije.
ZAGREB - Zbog jakih borbi oko Bihaća, oko 600 bosanskih Srba izbjeglo
je u općinu Donji Lapac (UNPA Jug), a oko 3.000 na područje Bosanskog
Petrovca (BiH), izjavila je za Hinu glasnogovornica UNHCR-a u Zagrebu
Alemka Lisinski.
UNHCR je bio na licu mjesta, te je izbjelicama u Donjem Lapcu i
Bosanskom Petrovcu poslana pomoć, kazala je Lisinski.
Oko 2.400 izbjeglica napustilo je u utorak područje Kupresa, koji je
pod kontrolom bosanskih Srba, gdje se vode jake borbe, dodala je
Lisinski.
Izbjeglice su našle utočište u Šipovu, mjestu sjevernije od Kupresa
također pod kontrolom bosanskih Srba, gdje im je lokalni Crveni križ
pružio prvu pomoć.
Jučer su se oko Kupresa vodile jake borbe između snaga Armije BiH i
snaga bosanskih Srba.
SARAJEVO - Samozvane srpske vlasti na Palama odbile su dati dopuštenje
za prolazak svih devet konvoja s gorivom za potrebe UNPROFOR-a koliko
ih je danas trebalo krenuti prema istočnoj Bosni i Sarajevu.
"Stanje s gorivom u Srebrenici, Žepi i Goraždu je kritično", izjavio
je glasnogovornik UN Thant Myint-U. On je podsjetio da se jučer kod
Gradačca dogodio "namjeran i neprijateljski provokativni čin srpskih
postrojbi protiv pripadnika zaštitnih snaga". Srbi su jučer napali
danske vojnike iz sastava UNPROFOR-a, a jedan laki tenk "plavih
kaciga" je pogođen projektilom iz srpskog tenka T-55. Po rječima Thant
Myint-Ua, radi se o posljednjem u nizu incidenata koji, zajedno s
blokadom konvoja, pokazuju da bosanski Srbi odbijaju suradnju s
UNPROFOR-om.
DAMASK - Predsjednik SAD Bill Clinton istaknuo je danas nakon
razgovora sa sirijskim predsjednikom Hafezom el Asadom u Damasku da je
sirijsko-izraelski sporazum ključ sveobuhvatnog mira na Bliskom
istoku.
Predsjednik Clinton je na zajedničkoj konferenciji za novinstvo rekao
da je svom domaćinu predsjedniku Asadu kazao kako se sirijsko-američki
odnosi moraju unaprijediti. Clinton je kazao kako je Asad tijekom
razgovora načinio "stanoviti napredak" glede sirijsko-izraelskog
mirovnog procesa, ali je odbio komentirati svoju izjavu. Sirijski
predsjednik Hafez el Asad ocijenio je da su razgovori bili "plodni i
pozitivni". On je istaknuo da je mir moguće postići na temelju
Rezolucija 242 i 338 Vijeća sigurnosti UN, koje zahtijevaju bezuvjetno
povlačenje Izraela s teritorija okupiranih 1967. godine, te na temelju
načela "zamjene teritorija za mir".
MOSKVA - Ruska vlada "preživjela" je u četvrtak glasovanje o
povjerenju u Dumi, donjem domu parlamenta.
Predstavnicima oporbe bilo je potrebno 226 glasova, ali protiv
povjerenja vladi glasovala su 194 zastupnika, 54 su bila za povjerenje
vladi a suzdržala su se 55 zastupnika. Ukupno 147 ruskih
parlamentaraca nije bilo nazočno glasovanju.
Oporba je tražila glasovanje o podršci vladi zbog velikog pada
vrijednosti rublje u odnosu na američki dolar, privredne politike
vlade i prijedloga proračuna za 1995. godinu.
(Hina) rb
271811 MET oct 94
271811 MET oct 94
(Hina) rb