Nadnaslov:Potpisivanje izraelsko-jordanskog mirovnog sporazuma -
težak udarac za Jasera Arafata
Naslov: Slijedi bitka za Jeruzalem
Podnaslov:Palestinski vođa unaprijed je osudio mirovni sporazum
između Izraela i Jordana, smatrajući da će on ugroziti
palestinske interese glede Jeruzalema. Iako još, prema
vlastitu sporazumu s Izraelom, ne može postavljati pitanje
Jeruzalema, Arafat najavljuje bitku za "glavni grad
Palestine", od kojeg očigledno ne odustaje ni jordanski
kralj Hussein.
Piše: Nejla SAMMAKIA, AFP
GAZA - Pritisnut između Izraela i Jordana, šef PLO-a Jaser Arafat
unaprijed je optužio izraelsko-jordanski mirovni sporazum, smatrajući
da će on Palestincima oduzeti njihov dio suvereniteta nad Jeruzalemom.
"Slušajte me, Hussein i Rabin", obratio se prošlog tjedna jordanskom
kralju Husseinu i premijeru Yitzhaku Rabinu, "Jeruzalem je glavni grad
Palestine i nikakvo potpisivanje sporazuma u Ammanu niti bilo gdje
drugdje neće ništa promijeniti".
Arafat je posebno bijesan što se u sporazumu navodi da Izrael
priznaje "povijesnu ulogu" Jordana u upravi svetim mjestima
Jeruzalema.
Nadzor svetih mjesta je pitanje opterećeno emocijama i političko-
religioznim simbolima u cijelom muslimanskom svijetu. Njegov vlastiti
sporazum s Izraelom zabranjuje Arafatu da postavi to pitanje prije
svibnja 1996. godine, lišavajući ga tako bitne karte u njegovom
nastojanju da putem pregovora pronađe rješenje izraelsko-palestinskog
sukoba.
"Slijedeća bitka vodit će se za Jeruzalem. Oni misle da je daleka,
ali smi smatramo da je blizu", rekao je on u petak pred 2.000
oduševljenih pristaša.
Sutradan, pred jordanskim parlamentom, kralj Hussein je odgovorio da
je: "Jeruzalem dio nasljedstva Hašemita (ime jordanske kraljevske
obitelji) i naši će odnosi sa Svetim gradom postajati jačim nego što
zamišljaju oni koji ne poznaju povijest".
Otkako su Britanci 1946. godine osnovali Transjordaniju, hašemitska
monarhija je nastojala zadržati nadzor nad Jeruzalemom. Nakon što je
Izrael 1967. godine osvojio grad i Cisjordaniju, Amman je nastavio
plaćati za održavanje muslimanskih svetih mjesta i tamo zaposlenih
djelatnika.
Međunaslov: Izraelsko-jordanski sporazum na štetu Palestinaca?
U rujnu je kralj Hussein prepustio Palestincima upravu nad islamskim
svetim mjestima u Cisjordaniji, no 800 jordanskih djelatnika zaduženih
za upravljanje onima u Jeruzalemu tamo je i ostalo.
Pokazujući čvrsto stajalište glede tog pitanja, i Arafat i kralj
Hussein prošlog su tjedna, svaki sa svoje strane, imenovali muftiju
Jeruzalema, nakon smrti prethodnog, šeika Sulejmana Jaabarija.
Palestinci također strahuju da izraelsko-jordanski sprazum ne
ograniči njihova prava na vodu i razvoj u susjednom području budućeg
autonomnog područja Cisjordanije. "Pitanje vode je vrlo osjetljivo i
mi još proučavamo izraelsko-jordanski sprazum", navodi Amin Haddad,
palestinski predstavnik u gospodarskim izraelsko-palestinskim
pregovorima u Parizu.
O podjeli voda rijeke Jordana raspravljalo se na višedržavnoj razini
ali ne "u smislu sporazuma između dvije države (Jordana i Izraela) i
bez pristanka treće strane (Palestinske vlasti), koja je izravno
zainteresirana", dodaje on.
"O razvoju doline Jordana trebaju raspravljati Jordanci, Izraelci i
Palestinci", nastavlja Haddad.
To područje ima mnogo aduta u sektoru turizma, naročito oko Mrtvog
mora. Izrael i Jordan već su najavili zajedničke hotelske projekte.
Prema riječima Haddada, trgovinska razmjena između Jordana i Izraela
mogla bi ići na štetu Palestinaca.
"Na pregovorima u Parizu, uskoro smo surađivali s Jordancima glede
naše trgovinske razmjene i one s Izraelom, no što Sporazum
(izraelsko-jordanski) obuhvaća glede trgovinske razmjene ostaje
nejasno", kaže on, zaključujući s gorčinom: "Nadamo se da ćemo jednog
dana pronaći pitanja iz kojih nećemo biti isključeni".
(Hina) tm br
251138 MET oct 94
251138 MET oct 94
(Hina) tm br