kulturno-umjetničkih pitanja o životu i djelu Viktora Kovačića zadaća
je trodnevnoga znanstvenoga skupa posvećenog ovom nedostatno
vrednovanom hrvatskom arhitektu koji je još za života zvan
"graditeljem novoga Zagreba". Tom je ocjenom akademika Miroslava
Begovića, predsjednika Organizacijskog odbora, započeo danas
znanstveni skup priređen u palači Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti u povodu 70. obljetnice smrti Viktora Kovačića, 75 godina
od utemeljenja Odjela za arhitekturu Tehničkoga fakulteta Zagrebačkoga
sveučilišta te 900. obljetnice prvoga pisanog spomena Zagreba.
Organizatori skupa su Razred za likovne umjetnosti HAZU i Hrvatski
muzej arhitekture (u osnivanju).
Arhitekt Viktor Kovačić rođen je 1874. godine u Ločkoj Vasi kraj Huma
na Sutli, a umro je u Zagrebu 1924. godine. Po završetku studija u
Beču od 1899. godine djeluje u Zagrebu. Među njegovim napoznatijim
djelima su crkva sv. Blaža, koja se po njegovim nacrtima počela
graditi 1912. godine te palača Burze, koju je dovršio Hugo Ehrlich. U
razdoblju od 1909. do 1915. godine Kovačić je projektirao više
stambenih kuća i vila, primjerice kuću Frank te vile Frangeš i
Vrbanić, a radio je i nacrte za interijere i pokućstvo. Od 1921.
godine Viktor Kovačić bio je profesor na zagrebačkoj Visokoj tehničkoj
školi.
Govoreći o značenju Viktora Kovačića u hrvatskoj arhitekturi,
akademik Andre Mohorovičić ocijenio je da je Kovačićevo djelo "točka
prekretnica iza koje je kasnije lako 'krenula' Zagrebačka
arhitektonska škola". Kratkim sažimanjem svih prijelaznih razdoblja u
hrvatskoj arhitekturi od VIII. stoljeća do današnjih dana, akademik
Mohorovičić potkrijepio je stajalište o značenju prijelaznih razdoblja
u arhtekturi te osobitoj važnosti arhitekata koji su nositelji
promjena tijekom tih razdoblja.
U dopodnevnom dijelu znanstvenoga skupa o Viktoru Kovačići i njegovim
suvremenicima u europskoj kulturi govorio je prof. Boris Podrecca, a
akademik Boris Magaš osvrnuo se na Kovačićevu teorijsku misao. Također
je pročitan i referat Zlatka Ugljana o utjecaju arhitekture
Kovačićevih suvremenika na razvoj arhitekture u Bosni i Hercegovini.
Za poslijepodne najavljena su, među inim, predavanja u kojima će biti
riječi o Viktoru Kovačić u ozračju njegova vremena te odjeku
Kovačićeva djela u hrvatskoj arhitekturi.
(Hina) ip ds
201515 MET oct 94
201515 MET oct 94
(Hina) ip ds