Nadnaslov:Istambul: Summit zemalja turskog govornog područja
Naslov: Pod podozrivim okom Moskve
Podnaslov:Sastanak na vrhu zemalja turskog govornog područja, što će
se u utorak i srijedu održati u Ankari, okupit će po drugi
put Tursku i pet zemalja bivšeg SSSR-a s ciljem
učvršćivanja njihovih međusobnih veza, a unatoč činjenici
da Moskva očigledno ne prati sa simpatijama takvu vrstu
međusobnog približavanja videći u tome opasnost od
stvaranja turskog područja utjecaja nauštrb Mosve.
ISTAMBUL (AFP) - Turska i pet republika turskog govornog područja koje
su pripadale bivšem Sovjetskom Savezu (Azerbajdžan, Kazahstan,
Kirgistan, Uzbekistan i Turkmenistan), održat će u utorak i srijedu u
Istambulu sastanak na vrhu kako bi učvrstile svoje veze, bez obzira na
moguću reakciju Moskve.
Naime, Rusija s podozrenjem gleda na ovakvu vrstu summita koji je,
prema njoj, organiziran na želju Turske, starog povijesnog ruskog
suparnika, koja navodno na taj način želi sebi stvoriti područje utjecaja,
nauštrb Moskve, u zemljama turskog govornog područje i muslimanskim
zemljama bivšeg SSSR-a.
Radi toga, promatrači u Ankari ocjenjuju da poziv Moskve na summit
zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND) za 21. listopada, točno
nakon sastanka u Istambulu, nije slučajan.
Drugi sastanak na vrhu zemalja turskog govornog područja - prvi je
održan u Ankari krajem listopada 1992. - održava se ponovno u Turskoj
i to s godinom dana zakašnjenja. Naime, on se najprije trebao održati
u Bakuu krajem 1993., ali je odložen za siječanj 1994. na zahtjev
zemlje domaćina, Azarbajdžana, koji je u to vrijeme imao velikih
unutarnjih problema.
U siječnju, summit je ponovno odgođen jer je Rusija u isto vrijeme
djelovala kao posrednik između Armenije i Azerbajdžana glede sukoba u
Nagorno-Karabahu, a osim toga većina je zemlja srednje Azije, koje su
se upravo bile pridružile ZND-u, smatrala naprikladnim da se sastanu u
Bakuu dok je Azerbajdžan u sukobu s drugom članicom ZND-a.
Dakle, ne začuđuje činjenica da se u određenim diplomatskim krugovima
ocjenjuje kako je Rusija sve učinila kako bi minirala summit.
Ideja o godišnjem sastanku na vrhu rođena je u vrijeme turskog
predsjednika Turguta Ozala, koji je u međuvremenu preminuo, čije su
određene izjave zaista mogle uvrijediti Moskvu. Ozal je kazao kako je
"21. stoljeće tursko stoljeće", dok je njegov premijer, sadašnji
turski predsjednik Sulejman Demirel, govorio o "turskom svijetu od
Jadranskog mora do Kineskog zida".
Međunaslov: Nepovjerenje prema Rusiji
Sastanak na vrhu u Istambulu "nije usmjeren protiv nikoga", naglasio
je glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Ferhat Ataman,
dodavši kako je "održavanje summita cilj sam po sebi".
"Radi se jednostavno o razvoju bratskih odnosa i razmjeni mišljenja
o regionalnim i međunarodnim pitanjima", rekao je Ataman.
Predsjednici Sulejman Demirel (Turska), Gajdar Alijev (Azerbajdžan),
Nursultan Nazarbajev (Kazahstan), Askar Akajev (Kirgistan), Islam
Karimov (Uzbekistan), te Saparmurad Nijazov (Turkmenistan), potpisat
će "Istambulsku deklaraciju" u kojoj bi trebali potvrditi solidarnost
i dobru volju za suradnjom u najrazličitijim područjima, navodi
Ataman.
U "Ankarskoj deklaraciji", koju su potpisali sudionici prvog sastanka
na vrhu, naglašava se dobra volja "da se djeluje na regionalnom miru i
stabilnosti", te da se "razviju bratski odnosi".
Mogućnost suradnje između šest zemalja koje zajedno broje više od 110
milijuna stanovnika vrlo je važna, posebno u područjima komunikacija i
obrazovanja, te iznad svega energije, radi ogromnog naftnog i plinskog
potencijala Azerbajdžana, Kazahstana i Turkmenistana.
Iz dobro obaviještenih izvora ocjenjuje se da će predsjednici
razgovarati o ulozi Rusije na području energije. Ono što zabrinjava
Tursku je zamjerka Moskve na sporazum od 7 milijardi dolara, što ga je
u rujnu potpisao Azerbajdžan s jednim međunarodnim konzorcijem, u
kojeg je međutim uključena i jedna ruska tvrtka. Turskoj se naime čini
da bi rusko stajalište prema ovom sporazumu mogao slutiti na lošu
budućnost energetskih sporazuma u ovom području.
Konačno, politička uloga Moskve trebala bi također biti jedna od tema
sastanka, jer Turska i Azerbajdžan pokazuju veliko nepovjerenje prema
ruskim "snagama za očuvanje mira" na tom području.
(Hina) maš br
171239 MET oct 94
171239 MET oct 94
(Hina) maš br