ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora
potvrdio je danas akte Narodne banke Hrvatske, središnje monetarne
ustanove koja se izravno odgovara Saboru. Riječ je o godišnjem
obračunu NBH za 1993., te financijskom planu za 1994. godinu.
Guverner NBH dr. Pero Jurković uvodno je upozorio da i u radu
središnje monetarne ustanove treba razlikovati vrijeme do listopada
prošle godine i vrijeme nakon donošenja stabilizacijskog programa. Do
listopada 1993. guverner je značajnim ocijenio unapređenje
instrumenata monetarne politike, kao što su napuštanje selektivnog
kreditiranja, napuštanje opće kvote te donošenje novih zakona o
bankama i o deviznom poslovanju. Podsjetio je na formiranje deviznih
rezervi koje danas u NBH iznose 1,16 milijardi američkih dolara, što
je po njegovoj ocjeni na razini potrebnog, ali ako se uzmu u obzir
obveze prema inozemstvu, treba ih i dalje povećavati.
I prije provođenja stabilizacijskog programa monetarna je politika
počela sa restrikcijama a u listopadu je upotrijebila sve kočnice što
je imalo značajan učinak za stabilizacijski program i smanjenje
inflacije sa 30 na 1,8 posto.
Ukazujući na važnost monetarne politike i u daljem provođenju
stabilizacijskog programa guverner NBH je kazao da su osnove daljnje
monetarne politike dane i u pismu o namjerama upućenom MMF-u. Pritom
je naveo daljnju striktnu kontrolu monetarnih agregata te
ograničavanje kredita državi i poduzećima kojima predstoji temeljito
restrukturiranje. "Cilj nam je s oskudnim monetarnim resursima
spriječiti negativno djelovanje na rast i restrukturiranje", rekao je
guverner Jurković dodajući da takva orijentacija iziskuje i daljnje
jačanje financijske discipline, učinkovitiju kontrolu bankovnog
sustava i daljnji razvoj financijskog tržišta. Bitnim je problemima u
vođenju tekuće monetarne politike označio kontrolu ponude novca,
održavanje razine tečaja kune, te razine kamatnih stopa.
Ocjenjujući tečaj kune stabilnim dr. Jurković je naglasio da pri
sadašnjem stanju ponude i potražnje na deviznom tržištu ne treba
očekivati promjenu tečaja te najavio da će NBH sredstvima koja joj
stoje na raspolaganju spriječiti aprecijaciju kune. Osvrćući se na
mišljenja da nizak tečaj ugrožava izvoz dr. Jurković je kazao da ne
negira te činjenice ali i istaknuo da rješenje nije u devalvaciji.
"Podršku izvozu ne treba tražiti u tečaju nego u smanjenju porezne
presije te racionalizaciji poslovanja, poručio je guverner Jurković.
Napomenuo je da je devizno tržište strukturno još neusklađeno ali i
istaknuo da definitivno rješenje u smislu uravnoteže tog tržišta treba
tražiti u poticanju proizvodnje i gospodarske aktivnosti. Osvrnuo se
pri tom i na kamatne stope, koje su po njegovim riječima dosta visoke
i neprihvatljive za investitore. To se ipak, naglašava dr. Jurković,
ne da riješiti administrativnim potezima nego ekonomskim mjerama.
U raspravi koja je potom uslijedila zastupnici su se ponajprije
osvrnuli na visoke kamatne stope, te potrebu sanacije banaka.
Martin Katičić (HDZ) je zatražio da se kamate na sredstava koje banke
uplaćuju u NBH povećaju na razinu eskontne stope. Na visoke kamatne
stope koje priječe investiranje upozorio je i Jurica Pavelić (HDZ)
koji trenutno najvažnijim zadatkom drži potrebu sanacije banaka. I za
Goranka Fižulića (HSLS) kamatne stope su jedan od temeljnih problema,
ali on upozorava i na potrebu boljeg gospodarenja odnosno ulaganja
deviznih rezervi.
Franjo Gregurić (HDZ) ocijenio je da u predstojećoj fazi provedbe
stabilizacijskog programa prvenstveno treba restrukturirati poslovne
banke. Goran Granić (HSLS) naglasio je kako bi plan poslovanja NBH za
1995. godinu trebao stići na zastupničke klupe još ove godine.
Istodobno se založio za objektivnu raščlambu cjelokupnog hrvatskog
financijskog sustava koju, kazao je, očekuje od Vlade. Josip Pankretić
(HSS) govorio je o kamatnoj politici i štetama koje je izazvala u
poljoprivredi.
Savka Dabčević-Kučar (HNS) ustvrdila je da je cijena koju "smo
platili za stabilizaciju" vrlo velika. Po njezinim riječima NBH bi u
predstojećem razdoblju trebala odigrati značajnu ulogu u oživljavanju
hrvatskog gospodarstva, poboljšanju zaposlenosti i podizanju razine
životnog standarda, kao preduvjetima obnove i većeg investiranja.
Po završenoj raspravi potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro
reagirao je na neke od navoda u raspravi posebno ističući položaj
Narodne banke u odnosu na hrvatski Sabor te odnose NBH i Vlade. "Vlada
nije nikada niti će utjecati na bilo koju odluku Savjeta NBH i
njezinog guvernera", kazao je Škegro. Sam guverner Pero Jurković
također je odgovorio na niz primjedbi posebno ističući kako NBH ne
može utjecati na visoke kamatne stope te da je ona nemoćna u domeni
restrukturiranja. Savjet NBH po njegovim je riječima potpuno
autonoman.
(Hina) msj/bn ds
121339 MET oct 94
121339 MET oct 94
(Hina) msj/bn ds