usvajanjem Rezolucije Vijeća sigurnosti 947, što ga je izložio
potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, u
Zastupničkom domu hrvatskog Sabora u tijeku je rasprava o tom
izvješću.
Govoreći u ime Kluba zastupnika HDZ-a, i osobno, Vladimir Šeks (HDZ)
je kazao da su vladina delegacija, predsjednik Republike i ministar
vanjskih poslova maksimalno uznastojali da se u Rezoluciju Vijeća
sigurnosti 947 unesu bitne odrednice i zahtjevi izraženi u saborskoj
Rezoluciji. Šeks je pritom kazao kako treba biti svjestan i okolnosti,
odnosno odnosa političkih snaga na East Riveru kao i međuodnosa
velikih sila. Navodeći kako Rezolucijom 947 možemo biti samo
djelomično zadovoljni Šeks je kazao da je dobro što se u njoj govori o
teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Republike Hrvatske u
međunarodno priznatim granicama i što se zahtijeva međusobno priznanje
država nastalih na području bivše Jugoslavije. Govoreći o dijelovima
Rezolucije s kojima ne možemo biti zadovoljni Šeks je rekao da
Rezoluciji 947 nedostaju elementi i mehanizmi prisile kao i da nema ni
vremenskih rokova u kojima bi se određeni dijelovi rezolucije, i
saborske i Vijeća sigurnosti, sproveli.
Stoga, istaknuo je Šeks, za ubuduće zahtjev hrvatskog Sabora treba
biti da se ti nedostaci što prije otklone. Predložio je da se
u saborskim zaključcima prihvati izvješće hrvatske državne delegacije
i Vlade.
U široj raspravi Drago Krpina (HDZ) postavio je te odgovorio na više
pitanja ističući među ostalim da kada je riječ o korespodenciji
Rezolucije Vijeća sigurnosti i saborske Rezolucije Sabor ne može biti
zadovoljan. Temeljno nesuglasje je što nedostaju konkretna
provedbeno-operativna jamstva za provedbu mandata UNPROFOR-a, rekao je
Krpina. Dodao je kako u nalogodavno operativno provedbenom dijelu
Rezolucije 947 nema ozbiljnijih pomaka, ali je istaknuo da ta
rezolucija predstavlja kontinuitet pozitivnih odredbi prethodnih
rezolucija i to u dijelovima gdje se govori o suverenitetu i
teritorijalnom integritetu RH, odnosno o međunarodnom priznanju
granica. Krpina je također mišljenja da je hrvatska delegacija učinila
sve što je bilo moguće da se prihvate zahtjevi iz saborske Rezolucije.
Anto Lovrić (HSS) rekao je da ne vidi pomaka u Rezoluciji 947 za
reintegraciju okupiranih područja, odnosno da ona samo potvrđuje
rezolucije koje su ranije donešene. Navodeći kako nije u potpunosti
zadovoljan sa hrvatskim predstavnicima u UN-u Lovrić je rekao da
Hrvatska ne smije dopustiti Srbiji i Miloševiću da se nametnu kao
mirotvorci.
Milan Đukić (SNS) kazao je da je po prvi puta zadovoljan izvješćem
dr. Granića. Dodao je da Rezolucija 947 upućuje da političku volju
moraju imati strane u sukobu i da se mora iskazati politička volja za
političkim rješenjem, pregovorima, kompromisom. Đukić je ocijenio da
Rezolucija 947 približava mogućem političkom rješenju više nego ijedna
rezolucija do sada. Đukićev istup, i njegovo spominjanje srpskog
naroda, potaknuo je niz replika.
Drago Krpina (HDZ), kako je rekao, dobronamjerno je sugerirao Đukiću
da svojim istupima prestane kršiti Ustav Republike Hrvatske i
Poslovnih Zastupničkog doma Sabora. Pročitavši tekst zastupničke
prisege Krpina je napomenuo da u Ustavu nema ništa što govori o
srpskom narodu u Hrvatskoj te dodao da spominjanjem srpskog naroda
Đukić krši Ustav i Poslovnik te ne pridonosi mirnoj reintegraciji
okupiranih područja. Naglasio je da bi Đukić svojim istupima mogao
izazvati pitanje pokretanja njegovog zastupničkog mandata.
Đukić je odgovorio da u Ustavu ima mjesta gdje se navodi da su Srbi
narod. Đukić je također kazao da kad govori o Srbima neće govoriti o
nacionalnoj manjini ili manjini nego o narodu.
Đukiću je replicirao i Mirko Tankosić (HNS) koji je istaknuo da
status Srba u Hrvatskoj nije, kako često navodi Đukić, ključna stvar,
nego je najznačajnije pitanje cjelovitost Hrvatske.
Željko Bušić (HDZ) izrazio je nezadovoljstvo i razočaranje najnovijom
rezolucijom Vijeća sigurnosti iako ističe da je siguran da je hrvatska
delegacija učinila najviše što je mogla. Predložio je Vladi da odmah
poduzme konkretne mjere za poboljšanje položaja prognanika, a Saboru
osnivanje odbora za pomoć i brigu o prognanicima. Napominjući da se ni
jedna zemlja nije oslobodila rezolucijama i deklaracijama Bušić je
izrazio uvjerenje da okupirana područja može osloboditi samo Hrvatska
vojska.
Razočaranje rezolucijom izrazio je i Ante Miko Tripalo (ASDH),
ocjenivši da je to razočarenje rasprostranjeno u cijeloj zemlji.
Napominjući da su iz New Yorka stizali izvještaji o izvanrednim
razgovorima s Clintonom i s drugim važnim državnicima, Tripalo je
kazao kako se očekivala sasvim drugačija rezolucija jer u onoj, koja
je donesena, nema ništa novoga već se samo ponavljaju obećanja dana
već prije.
Neslaganje s Rezolucijom 947 izrazio je i Joso Medved (HDZ) koji
napominje da bi prihvaćanje izvješća ministra vanjskih poslova značilo
i prihvaćanje te rezolucije što za njega, i, kako je rekao, za
prognanike nije prihvatljivo.
Zastupnicima se u raspravi sa nekim pojašnjenjima obratio i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić koji je naglasio da je osnovni cilj
konačno oslobađanje svih hrvatskih područja, a osnovni cilj u New
Yorku bio je postići što veći stupanj konsenzusa oko nekih bitnih
pitanja. To su, kako je naveo, nastojanja da se pozove Kontaktna
skupina da predloži svoj plan te da se pozovu sve zemlje nastale nakon
raspada Jugoslavije da se međusobno priznaju što bi bio okvir za
političko rješenje. Ako se donese plan Kontaktne skupine prihvatljiv
za Hrvatsku, kazao je ministar Granić, jasno je da iza toga slijede i
mjere prisile. Taj politički napor je uspio, ocijenio je dr. Granić.
Ističući da Hrvatska sada ima mogućnost da pritišće na izradu plana
Kontaktne skupine uz suradnju Hrvatske, ministar Granić je kazao da se
u Kontaktnoj skupini vode intenzivni razgovori, a ako ne bude
konsenzusa "apsolutno stojimo na tome da treba postupiti po odluci
Sabora".
(Hina) bm bn
071607 MET oct 94
071607 MET oct 94
(Hina) bm bn