SEVILLA, 30. rujna (Hina/Reuter) - Prijedlog Njemačke da NATO što je
moguće prije odluči koje od istočnoeuropskih zemalja mogu pristupiti
sjevernoatlantskom savezu, naišao je na oprezan odgovor saveznika,
koji upozoravaju da ovom veoma osjetljivom pitanju treba posvetiti
više vremena.
Diplomatski krugovi u Sevilli procjenjuju da je rasprava o prijemu
prijašnjih europskih suparnika (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka)
veoma osjetljiva, jer je Rusija jako sumnjičava glede proširenja
granica NATO-a dublje u Istočnu Europu.
Mnogi Njemački saveznici u NATO-u također strahuju da bi rasprava o
proširenju Saveza mogla škoditi međusobnoj koheziji.
Američki ministar obrane William Perry je s tim u vezi na
ministarskom sastanku u Sevilli istaknuo kako bi se u ovom trenutku
bilo bolje usmjeriti na razvoj projekta Partnerstvo za mir, koji
osigurava blisku vojnu suradnju svim prijašnjim članicama Varšavskog
pakta, uključujući i Rusiju.
Očitujući izričito neslaganje s prijedlogom Njemačke, američki je
ministar kazao kako je "preuranjeno govoriti o tome tko će, a tko neće
biti primljen".
Nizozemska je također očitovala rezervirano stajalište, dok je
Norveška spremna sačekati odluku Švedske i Finske glede njihova ulaska
u NATO. Velika Britanija, Francuska i ostali saveznici također žele
odgoditi odluke o proširenju Saveza.
Na siječanjskom sastanku na vrhu NATO-a odlučeno je da se Savez
proširi, ali je sastanak 16 ministara obrane u Sevilli bila prva
prigoda da se o tome raspravlja.
Njemački ministar obrane Volker Ruehe je izjavio kako su njemačko
stajalište poduprle ostale članice, ali je priznao kako njegova ideja
da zemlje tzv. Višegradske skupine budu primljene prve, nije naišla na
opću podršku.
Diplomati procjenjuju da Njemačka želi svoje neposredne susjede što
prije učlaniti u NATO i Europsku uniju, kako bi se osigurala u sve
nestabilnijem svijetu nakon prestanka hladnog rata. "Moramo što prije
znati koga želimo u NATO-u, a koga ne" kazao je njemački ministar.
"Mislim da zemlje Višegradske skupine trebaju biti prvi i
najozbiljniji kandidati za ulazak u NATO i Europsku uniju." Njemački
je ministar istaknuo da je potrebno uložiti poseban napor kako bi se
Rusija uvjerila da se NATO promijenio od prestanka hladnog rata, te da
njegovo širenje prema istoku Europe ne predstavlja opasnost za Moskvu.
"Od osobite je važnosti razvijati načelo suradnje s onim zemljama
koje nemaju izgleda biti primljene u NATO, istaknuo je njemački
ministar, te dodao kako se to posebice odnosi na Rusiju i Ukrajinu.
To međutim nije sukladno gledištu ostalih saveznika, koji vjeruju da
bi odbacivanje Rusije kao kandidata za članstvo u NATO-u, a s druge
strane imenovanje drugih kandidata, moglo uznemiriti Moskvu.
Rusija se protivi naglom proširenju NATO-a na istok Europe, dok
pojedine članice Saveza strahuju da bi to moglo ugroziti unutarnje
jedinstvo.
Diplomati procjenjuju da će to pitanje tražiti veoma usklađeno
djelovanje, našto je odmah po izboru upozorio novi glavni tajnik
NATO-a belgijanac Willy Claes (Vili Klas).
Procjenjuje se da je pitanje usko povezano s proširenjem članica
Europske unije, koja predviđa učlanjene nekih zemalja iz istočne
Europe, te u tom smjeru razvija skupnu vanjsku u sigurnosnu politiku.
Mnogi europski saveznici procjenjuju da bi proširenje članstva NATO-a
i Europske unije trebalo biti usklađeno, kako bi se izbjegla zbrka.
(Hina) bar
301903 MET sep 94
30HHMM MET sep 94
(Hina) bar