Nadnaslov:SRJ:Nakon raspada, gospodarstvo počinje bilježiti oporavak
Naslov: Početak oporavka jugo-gospodarstva
Podnaslov:Unatoč 28 mjeseci embarga UN jugoslavensko gospodarstvo
počinje se oporavljati, posebice od pokretanja 'plana
Avramović' u siječnju 1994. Ukidanje nekih sankcija neće
značajnije izmijeniti sumorno stanje gospodarstva u kojem
većina industrija ne radi.
Piše: Pierre LHUILLERY, AFP
BEOGRAD - Gospodarstvo SR Jugoslavije iscrpljeno je nakon 28 mjeseci
međunarodnog embarga ali projekt pokrenut u siječnju osigurao je
početak oporavka, a brojno nedopušteno trgovanje s inozemstvom
djelomično omogućava izbjegavanje sankcija.
Zračni, naftni i gospodarski embargo protiv SR Jugoslavije uveli su
UN u svibnju 1992. godinu, optuživši Beograd da je glavni krivac
nastavka rata u BiH zbog pružanja podrške bosanskim Srbima.
Ukidanje nekih sankcija što su najavili UN - međunarodni zračni
promet, kulturni i sportski odnosi - nije takve prirode da bi moglo
značajnije modificirati vrlo sumorno stanje nacionalnog gospodarstva.
Većina industrija ne radi zbog pomanjkanja sirovina i rezervnih
dijelova. Broj nezaposlenih stao je na oko 700.000 na ukupan broj
stanovnika od 10,5 milijuna osoba, prema službenim statistikama.
Prosječna plaća, koja se kreće oko 200 dinara (125 dolara), još je
vrlo niska, ali je ipak osam puta veća nego u prosincu prošle godine.
Najniže plaće iznose oko 100 dinara (62,5 dolara).
Jugoslavensko gospodarstvo tek se počinje oporavljati nakon raspada
krajem 1993. godine kad je hiperinflacija dosegla astronomsku brojku
od 300.000.000 posto što je bilo znatno iznad inflacije koju je
Njemačka upoznala između dva svjetska rata.
Suočene s tom katastrofalnom situacijom, savezne vlasti odlučile su
usvojiti u siječnju 1994. godine Program monetarne rekonstrukcije i
gopodarske obnove zvan "plan Avramović", po imenu njegovog idejnog
začetnika ekonomiste Dragoslava Avramovića, guvernera Narodne banke
Jugoslavije.
Međunaslov: 'Pozitivne tendencije' u gospodarstvu
Plan se zasnivao na oštroj anti-inflacijskoj politici, s uvođenjem
"novog dinara", jednake vrijednosti kao njemačka marka. Od puštanja u
opticaj nova je valuta ostala stabilna, što je omogućilo nekim
poduzećima da ponovno krenu s poslom i dalo spektakularan poticaj
privatnoj inicijativi.
Prošlog tjedna visoki politički, gospodarski i financijski dužnosnici
SR Jugoslavije ustanovili su na jednom sastanku pojavu "pozitivnih
tendencija" u nacionalnom gospodarstvu. Istaknuli su, prema navodima
agencije Tanjug, "stalni rast proizvodnje, opskrbu tržišta, stabilnost
cijena, porast deviznih rezervi i podizanje životne razine". Polovicom
rujna porast proizvodnje procijenjen je na 50% u godinu dana.
Usprkos tom početku poboljšanja, cijene osnovnih namirnica ostaju
vrlo visoke ako ih usporedimo s 200 dinara prosječne plaće: kilogram
kruha ili krumpira stoji jedan dinar, kilogram jabuka 2, dvanaest jaja
4. Svinjsko meso košta osam dinara kilogram a govedina 14.
No, velika razlika u odnosu na 1993. godinu jest da su trgovine pune
i da se u njima može naći praktično sve, uključujući izvoznu robu,
usprkos embargu. Na primjer, izlozi u Beogradu obiluju sportskom
obućom poznatih zapadnih proizvođača čija je cijena 200 dinara i više.
I mnogo ih Beograđana nosi.
Drugi pokazatelj da se embargo može zaobići jest automobilski promet
koji je jedva nešto rjeđi nego prije sankcija. Gorivom se opskrbljuje
na snažno razvijenoj crnoj trgovini sa susjednim zemljama. Litra
benzina na crno košta trenutno 2,5 do 3 dinara.
Osim toga, stotine poduzeća izbjegla su i posluju sa sjedištima u
inozemstvu, posebno na Cipru.
(Hina) bnš br
270054 MET sep 94
27HHMM MET sep 94
(Hina) bnš br