Nadnaslov: Nuklearna sigurnost i razoružanje na dnevnom redu summita
Clinton-Jeljcin
Naslov: Oba Starta startala a cilj je još daleko
Podnaslov: Nuklearna sigurnost bit će jedno od središnjih pitanja o
kojima će razgovarati predsjednici Boris Jeljcin i Bill
Clinton na svojem sljedećem summitu tijekom kojeg će biti
govora i o primjeni ugovora o strateškom razoružanju
Start.
Piše: Emmanuel SEROT, AFP
WASHINGTON - Nuklearna sigurnost bit će jedno od središnjih pitanja o
kojima će razgovarati predsjednici Boris Jeljcin i Bill Clinton na
svojem sljedećem summitu tijekom kojeg će biti govora i o primjeni
ugovora o strateškom razoružanju Start.
SAD bi na summitu mogle u utorak i srijedu u Washingtonu najaviti
povećanje pomoći Moskvi radi otkrivanja ruskog nuklearnog arsenala,
prema mišljenju dužnosnika administracije.
Moskva teško održava ritam predviđen ugovorom Start-1, kazao je
američki ministar obrane William Perry.
"Prvi razlog zabrinutosti za budućnost jest da Rusija još uvijek ima
oko 25.000 komada nuklearnog oružja, mnogo više nego je potrebno za
prijetnju našem naciolnom preživljavanju", izjavio je Perry na
sastanku Centra Henry Stimson, instituta za proučavanje razoružanja.
"Čak i kad se radi o prijateljskoj Rusiji zabrinuti smo činjenicom da
su njezina smanjenja nuklearnog oružja sporija nego naša", dodao je.
SAD su smanjile svoj arsenal strateškog oružja dugog dometa, u skladu
s ugovorom Start-1 iz 1991. godine, kojim se predviđa smanjenje na
9.000 nuklearnih glava sa svake strane.
Iz tehničkih razloga brojenja, primjena Starta-II smanjila bi ruski
arsenal na oko 2.500 glava, dok ih je ugovorom dozvoljeno 3.500.
Start-II zahtijeva uništenje svog oružja s višestrukim glavama
smještenog na zemlji, a takvoga u ruskom arsenalu ima zbilja puno.
Jeljcin je 1992. godine zatražio smanjenje ne na 3.500 nego na 2.000
ili 2.500 glava radi održavanja ravnoteže sa SAD.
SAD računaju da će Start-I biti primjenjen prije kraja godine te da
će Start-II biti ratificiran u mjesecima koji slijede, prije sljedećeg
rusko-američkog summita. Američki dužnosnici dodaju da Bijela kuća s
tim u vezi raspravlja s Kongresom o iznosu eventualnog povećanja
američke pomoći Rusiji.
Prvi put obje zemlje moraju na summitu dogovoriti buduću "razmjenu
podataka o svojim nuklearnim arsenalima", kaže jednog od tih
dužnosnika. To bi posebno trebalo obuhvatiti zajedničke preglede
nuklearnih postrojenja.
"Prioritet broj jedan summita jest ispitivanje načina poboljšanja
sigurnosti radioaktivnih tvari", jer SAD i Rusija imaju posebnu
odgovornost kao prve nuklearne sile", drže američki dužnosnici.
Međunaslov: Neprijatelji više nisu a partneri ...?
"Tijekom summita bit će stavljen poseban naglasak na pokretanje nove
serije pregovora usredotočenih na probleme skladištenja" tog oružja.
SAD ocjenjuju da se inicijative između Washingtona i Moskve u
području obrane odvijaju relativno dobro. Program Nunn-Lugar
financijske pomoći za uklanjanje ruskog nuklearnog oružja nastavlja se
a dvije zemlje su, prvi put ove godine, pristupile zajedničkim vojnim
vježbama na ruskom tlu.
U napredak američke administracije bilježi se denuklearizacija u
tijeku u Ukrajini, povlačenje ruskih postrojbi iz baltičkim zemalja i
zatvaranje ruskih reaktora za proizvodnju plutonija.
Naprotiv, sukob u Nagorno Karabahu predstavlja za Washington "jednu
od velikih tragedije čitavog područja" i oba će predsjednika o njemu
razgovarati. Bit će posebno riječ o tome da se osigura "konsolidacija
prekida vatre".
Glede odnosa Rusije s Europom, Washington želi širenje programa
"Partnerstva za mir" koji povezuje istočnu Europu s NATO-om. "To je
program koji zaslužuje da bude razvijen. Nije zamišljen kao zamjena"
pristupu NATO-u.
SAD smatraju da je "širenje NATO-a nešto do čega će doći" ali ne
misle da će Rusija biti prva koja će mu pristupiti. "Pitanje tko će
pristupiti NATO-u bit će odlučeno s vremenom, ali nitko nije
isključen", kazao je američki visoki dužnosnik.
(Hina) bnš fp
261450 MET sep 94
26HHMM MET sep 94
(Hina) bnš fp