Nadnaslov: Slučajevi kolere sve su učestaliji ali WHO želi izbjeći
paniku
Naslov: Kakve će biti posljedice sedme pandemije kolere?
Podnaslov: Više od 7.000 osoba smrtno je stradalo od kolere od
početka godine, od kojih 4.181 u izbjegličkim logorima u
Zairu, prema posljednjim statističkim podacima Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO).
Piše: Gilles LAFFON, AFP
ŽENEVA (UN) - Više od 7.000 osoba smrtno je stradalo od kolere od
početka godine, od kojih 4.181 u izbjegličkim logorima u Zairu, prema
posljednjim statističkim podacima Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO).
To je više od 6.781 smrtnih slučajeva 1993. godine u gotovo jednakim
razmjerima u Africi, Aziji i Južnoj Americi, no liječnica Maria Neira,
svjetski koordinator borbe protiv kolere pri WHO upozorava na
pretjeranu paniku.
"Kolera je usmrtila 10 posto zaraženih osoba u logorima u Zairu gdje
su se poklopili svi uvjeti za razvoj epidemije, ali bilo bi netočno
reći da bolest napreduje", ocjenjuje ona navodeći međutim brojku od
3,5 milijuna djece mlađe od pet godina koja svake godine umiru u
svijetu od proljeva koji nemaju veze s kolerom.
Međutim u Albaniji je zabilježeno pet smrtnih slučajeva od kolere,
šest na Krimu a četiri na jugu Ukrajine, prema službenim podacima
objavljenim u ponedjeljak. Italija je smjesta poduzela mjere kako
bolest ne bi zahvatila tu zemlju, a u Hamburgu je 29 ruskih mornara
privremeno smješteno u karantenu.
Te mjere također odražavaju "vrlo loše pokrivanje u tisku" te bolesti
koja se međutim lako liječi, prema riječima Neirove. "Neke zemlje krše
obveze date vladama da dojave WHO-u slučajeve kolere", navodeći kako
je Peru skupo platio što je prijavljivao slučajeve kolere, čime su
otjerani turisti.
"Trenutno smo u sedmoj pandemiji kolere koja je krenula 1961. godine
u Indoneziji a 70-ih stigla u Afriku.
Od početka godine, osim u Zairu, kolera je usmrtila tisuću osoba u
Somaliji, 282 u Gvineji i 153 u Sijera Leoneu. Na Obali Bjelokosti
umrlo je 55 osoba, 32 u Nigeriji i 22 u Nigeru.
U Latinskoj Americi, u Brazilu, zabilježeno je 353 žrtava kolere, 164
u Peruu, 43 u Boliviji i 36 u Gvatemali, prema nepotpunom popisu.
U Aziji je 171 osoba umrla na Filipinima, 143 u Laosu i 106 u
Afganistanu, dok su tri smrtna sluačajeva od kolere zabilježena u
Indiji.
Međunaslov: Danas se bolest odlično liječi, ali ...
Danas se kolera, čiji je prenosnik bakterija a ne virus, odlično
liječi, posebno davanjem soli koje sprečavaju dehidriranje uzrokovano
učestalim proljevima i povraćanjima. No, ta je bolest vezana uz
siromaštvo i nedostatak higijenskih uvjeta. U industrijaliziranim
zemljama otkriveni slučajevi uglavnom su "uvezeni" nakon turističkih
boravaka.
"Ako se operete u švicarskom jezeru ne izlažete se nikakvoj opasnosti
da ćete dobiti vibrion 0-1 koji je pustišio ruandskim logorima, ili
0-139 koji je otkriven 1992. godine u Aziji", naglašava Neirova.
Postoji u svakom slučaju nejednakost glede kolere budući da vibrioni
ne razvijaju otrov u želucima s visokim stupnjem kiseline, ali se mogu
smjestiti kod nositelja ne razvijajući bolest ali uz mogućnost njezina
prenošenja. Od 100 osoba u kontaktu s vibrionima samo ih deset oboli
od kolere a ostali dobiju samo banalne proljeve.
(Hina) tm bnš
240936 MET sep 94
24HHMM MET sep 94
(Hina) tm bnš