ZAGREB, 23. rujna (Hina) - U nastavku rasprave o mandatu mirovnih
snaga UN u Republici Hrvatskoj na sjednici Zastupničkog doma
hrvatskoga Sabora, Mirko Tankosić (HNS) je istaknuo da Hrvatska
svijetu treba objasniti genezu sukoba na ovim prostorima. "Srbi u
Hrvatskoj ne mogu dobiti status naroda", kazao je Tankosić, ističući
da svijetu također treba jasno reći da je Hrvatska donijela Ustavni
zakon o manjinama koji srpskoj manjini jamči sva prava po uzoru na
europske demokracije.
Sudjelujući u raspravi, Mate Arlović (SDP) kazao je da hrvatska vlast
ne može potpisivati međunarodne ugovore, a da prije toga to ne odobri
hrvatski Sabor. Stoga, dodao je Arlović "potpis predsjednika Republike
Hrvatske o mogućem produljenju mandata mirovnih snaga UN obvezuje
čitavu Hrvatsku".
Željko Bušić (HDZ) drži da Hrvatska treba vojno što više ojačati.
"Naša je zadaća", istaknuo je, "osloboditi zaposjednuta hrvatska
područja, ali zadaća je i međunarodne zajednice da nam u tome pomogne,
jer je Hrvatska članica UN". "Četnici koji su popalili i opljačkali
Hrvatsku drže u pokornosti i srpski narod. To su uglavnom Srbi
pridošli iz Srbije i Crne Gore, ali ima i domaćih, a svi su oni pod
izravnom komandom Beograda i Slobodana Miloševića", kazao je Bušić. On
je zamolio hrvatsko izaslanstvo da u Općoj skupštini UN inzistira na
produljenju mandata UNPROFOR-a na tri mjeseca i to s precizno
utvrđenim rokovima.
Za raspravu o mandatu mirovnih snaga UN javio se i Milan Đukić (SNS),
ustvrdivši da cjelovitost Republike Hrvatske ne može biti upitna, ali,
dodao je, "o rješenjima krize može se raspravljati". Đukić drži da je
rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj bitno za reintegraciju hrvatskih
zaposjednutih područja. Potom je, čitajući materijal, odnosno djelove
materijala skupine zastupnika, Đukić pokušao otkloniti krivicu Srba da
su, kako je kazao, "počinili genocid nad Hrvatima i ostalim nesrbima
koji žive ili su živjeli na zaposjednutim hrvatskim područjima".
Replicirao mu je Drago Krpina (HDZ), koji je istaknuo da je točno da
se u jednom dijelu toga materijala govori i o pitanju statusa Srba u
Hrvatskoj. No, naglasio je Krpina, prava Srba u Hrvatskoj nemaju
nikakve veze s UNPROFOR-om i zaposjednutim hrvatskim područjima, jer,
istaknuo je, prava Srba u Hrvatskoj nisu uzrok agresije. Uzrok
agresije na Hrvatsku je, kazao je, velikosrpska politika otimanja
hrvatskog teritorija. Krpina je još jednom ponovio da je "nužno u
hrvatskom Saboru demistificirati pitanje prava Srba". Znatan dio
srpske manjine u Hrvatskoj snosi odgovornost za genocid nad nesrpskim
pučanstvom, napomenuo je Krpina i zaključio da je od zastupnika Srpske
narodne stranke "nemoralno da naspram drugih nacionalnih manjina koje
žive u Hrvatskoj stalno potiču ekskluzivno pravo svoje manjine".
Replicirajući Milanu Đukiću, Antun Vrdoljak (HDZ) je kazao kako su
danas u Saboru govorili ljudi - svjedoci zločina, ljudi kojima su
ubijena djeca, spaljene kuće. "Očito je da su to počinili Srbi", kazao
je Vrdoljak. "No", nastavio je, "ne bih mogao ne pomisliti da među
srpskom manjinom nema čestitih ljudi, ali činjenica je da je jedan dio
srpske manjine počinio stravičan zločin i genocid nad Hrvatima i
ostalim nesrpskim narodom".
Nakon toga, Luka Bebić (HDZ) je u ime skupine zastupnika za donošenje
Nacrta zaključaka iz rasprave o mandatu mirovnih snaga UN pročitao
Prijedlog zahtijevanja hrvatskog Sabora. U tom prijedlogu, uz ostalo,
stoji da se dosadašnji mandat UNPROFOR-a u Republici Hrvatskoj pod
postojećim uvjetima ne može produžiti. U prijedlogu Zahtjevanja
hrvatskog Sabora se također traži razoružanje i raspuštanje svih
naoružanih skupina na zaposjednutim područjima Republike Hrvatske,
povratak svih prognanika i njihova zaštita, omogućavanje trenutačne
uspostave vlasti Republike Hrvatske u tzv. "ružičastim zonama" te
uspostavljanje učinkovitog nadzora međunarodno priznatih granica
Republike Hrvatske prema Srbiji i dijelu BiH, koje nadziru paravojne
postrojbe bosanskih Srba. U Zahtijevanju se ističe i da je Republika
Hrvatska spremna razgovarati o mogućem uvjetnom produžetku mandata
UNPROFOR-a u sljedećih 100 dana. Kako se ističe, hrvatski Sabor
naročito zahtijeva da se dio tzv. Sektora zapad, koji je u trenutku
dolaska UNPROFOR-a u Republiku Hrvatsku bio pod nadzorom hrvatskih
vlasti, odmah isključi iz UNPA područja.
Na kraju Zahtijevanja, o kojem se zastupnici Zastupničkog doma Sabora
još trebaju izjasniti, stoji da ako mirovne snage UN ne izvrše do 10.
siječnja 1995. pojedine odredbe predloženih Zahtijevanja, Sabor
Republike Hrvatske držat će mandat UNPROFOR-a na teritoriju Republike
Hrvatske u potpunosti ugašenim.
(Hina) sšh sp
232242 MET sep 94
232242 MET sep 94
(Hina) sšh sp