ZAGREB, 21. rujna (Hina) - "Pitanje produženja mandata UNPROFOR-a nije
moguće razmatrati izolirano, već jedino u okviru ukupne situacije u
regiji, posebno BiH, ukupnih mirovnih napora međunarodne zajednice, te
međunarodnoga položaja Republike Hrvatske", kazao je potpredsjednik
Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić u izlaganju o
vanjskopolitičkom položaju Republike Hrvatske u svjetlu produženja
mandata UNPROFOR-a na današnjoj sjednici Županijskog doma Sabora.
Najavljujući skori odlazak predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana
na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda, ministar Granić je rekao da
Predsjednik putuje radi unapređenja rješavanja problema reintegracije
privremeno okupiranih područja, te pregovora glede daljnjega mandata i
ostanka UNPROFOR-a, a potom i poticanja općeg mirovnog procesa na ovom
području.
"Prva nam je i temeljna zadaća reintegrirati, odnosno osloboditi
privremeno okupirana područja u sveukupni sustav Republike Hrvatske.
UNPROFOR nije izvršio nijednu od bitnih zadaća rezolucija Vijeća
sigurnosti u pogledu reintegracije UNPA", istaknuo je dr. Granić
naglasivši da je pravo Hrvatske taj cilj postići svim legitimnim i
zakonskim sredstvima suverene i neovisne zemlje.
Između nas i međunarodne zajednice, po Granićevim riječima, nema
razlike u naravi cilja, pa ni u odabiru sredstava, već u redoslijedu i
vremenskom određenju nekih konkretnih poteza. Dr. Granić je ponovio da
Hrvatska želi mirno rješenje političkim sredstvima, te s tim u vezi
ustvrdio da je Hrvatska politika bila i uvijek će biti samostalna.
Ministar Granić kazao je da je problem hrvatskih okupiranih
teritorija internacionaliziran i u ovom trenutku povezan s rješavanjem
krize na tlu BiH. Hrvatska ne želi pogoršati i produbiti sadašnju
krizu u susjednoj državi i stalno ističe da je Beograd odgovoran za
izbijanje, produbljavanje i nerješavanje krize u ovom dijelu svijeta.
"Zahtjevamo uzajamno priznanje kao uvjet dizanja sankcija i kao dokaz
da Beograd zaista želi krenuti k miru", istaknuo je ministar vanjskih
poslova i ocijenio da je uzajamno priznanje presudno, kako za nastavak
pregovora s Kninom, tako i za zaustavljanje rata u BiH. Ponovio je da
glede BiH Hrvatska podržava plan Kontaktne skupine.
"Ustrajnom i uspješnom politikom stabilizacije demokratskog sustava i
tržišnog gospodarstva, te dosljednom i mirotvornom i konstruktivnom
politikom na vanjskom planu, Republika Hrvatska se afirmirala i
potvrdila kao prvorazredan i nezaobilazan čimbenik stabilnosti u
cijelom području", kazao je dr. Granić i dodao da hrvatski kontakti i
suradnja potvrđuju sve povoljniji opći položaj Republike Hrvatske u
svijetu i svjetskim poslovima. No, upozorio je, "povoljan se
međunarodni položaj dugo i teško zadobiva, a može ga se lako
potkopati, pa izgubiti".
"Postoje i stanovite bojazni u svijetu da bi možebitni odlazak
UNPROFOR-a mogao dovesti do obnove sukoba svom žestinom i na cijeloj
crti bojišnice", upozorio je dr. Granić te kazao kako će Hrvatska činiti
sve kako bi aktivnom diplomacijom na svakom konkretnom primjeru
dokazivala zašto su opravdani i kako su u rezolucijama Vijeća
sigurnosti UN utemeljeni naši zahtjevi.
Hoćemo vrlo konkretne mjere UN - jasna stajališta, čvrsta jamstva za
istinski mirotvorno buduće djelovanje mirovnih snaga, te vremensko
određenje pojedinih projekata, poput povratka prognanika, ali i
cijeloga plana, naglasio je dr. Granić. Posebno je istaknuo da
Hrvatska želi konkretne i vremenski određene pomake, kad je riječ o
nadzoru granica, povratku prognanika, otvaranju prometnih
komunikacija, vodoopskrbi i tome slično.
Govoreći o situaciji u Bosni i Hercegovini dr. Granić je kazao da je
sukob u BiH drugo temeljno, strategijski važno pitanje ukupne hrvatske
vanjske politike. Srpsko odbijanje plana Kontaktne skupine dr. Granić
ocijenio je bezočnim izazovom međunarodnoj zajednici kojim su Srbi na
sebe preuzeli odgovornost za nastavak rata i produbljivanje tragedije
sva tri naroda. Istaknuo je kako je uzajamno priznanje neizbježno i za
rasplet u BiH. Posebno značajnim ocijenio je razgovore izaslanstva
Federacije BiH i Republike BiH u Zagrebu, koji su naišli na veliki
odjek u međunarodnoj javnosti.
"Otvorit ćemo prostor kako bi se UNPROFOR u naredna tri mjeseca,
približio svom stvarnom mandatu", istaknuo je Granić i dodao da
UNPROFOR u ovom trenutku ne trebamo apsolutizirati, nego ga gledati
zajedno s naporima Kontaktne skupine.
Od međunarodne zajednice, uključujući i Kontakt-skupinu, po
Granićevim riječima, Hrvatska će zahtijevati jasan, čvrst i vremenski
određen plan oslobođenja, odnosno reintegracije naših privremeno
okupiranih područja. Taj plan mora sadržavati nekoliko bitnih
elemenata, istaknuo je Granić i kazao da su to, među ostalim, uzajamno
priznanje svih država nastalih na ovim prostorima, nadzor nad
granicama i potpuno poštivanje međunarodno priznatih granica, te
ostajanje sankcija na snazi sve do konačnog rješenja krize na ovim
prostorima. Plan treba uvažavati naš Ustav i odredbe Ustavnoga zakona
o ljudskim pravima i pravima manjina i etničkih zajednica, temeljne
odrednice mirovne inicijative Predsjednika Republike od 1. prosinca
1993., te jasne i nedvojbene sankcijske odredbe za slučaj da druga
strana, odnosno Knin i Beograd, na bilo koji način odbiju tako
donešen, usuglašen i predstavljeni mirovni plan.
"Ako u rečenom vremenskom razdoblju ne bude nikakvih pomaka, ili ti
pomaci ne budu sukladni našim temeljnim interesima, odnosno opravdanim
očekivanjima, nitko od Hrvatske više ne može zahtijevati ponovno
produljenje mandata takvog UNPROFOR-a", kazao je na kraju izlaganja
zastupnicima Županijskog doma potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar
vanjskih poslova dr. Mate Granić.
(Hina) msj ds
211311 MET sep 94
211311 MET sep 94
(Hina) msj ds