ZAGREB, 14. rujna (Hina)
ZAGREB - Razgovori otpočeti u utorak navečer u Predsjedničkim dvorima
između izaslanstava Republike Hrvatske i Republike BiH, koje predvode
predsjednici dr. Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, nastavit će se u
srijedu poslijepodne.
"Razgovori dviju delegacija odnosili su se na sva otvorena pitanja
provedbe Washingtonskih sporazuma o stvaranju bošnjačko-hrvatske
federacije i konfederacije s Hrvatskom. Postignut je visoki stupanj
suglasnosti, a razgovori će biti nastavljeni sutra" - izjavio je nakon
večerašnjeg, prvog dijela razgovora dvaju izaslanstava predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
Predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović, govoreći
o sadržaju razgovora, napomenuo je da su dotaknuta brojna pitanja kao
što su problem otvaranja cesta, dokonstituiranje vlade, konstituiranje
općinskih organa vlasti, suradnja poduzeća iz Hrvatske i BiH te onih
unutar BiH, pitanje carine i druge teme.
Hrvatski predsjednik također je naglasio da je bilo razgovora i o
"vrlo važnom pitanju stvaranja združenog zapovjedništva te o
postizanju sporazuma o diplomatskim predstavništvima".
ZAGREB - Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Irfan
Ljubijankić izjavio je u sinoćnjoj emisiji HRT "Slikom na sliku" da su
jučerašnji razgovori u Zagrebu između hrvatskog i
bosansko-hercegovačkog izaslanstva protekli u srdačnoj i
konstruktivnoj atmosferi te naglasio kako se "čini da je prijelomni
trenutak u konstituiranju Federacije BiH prijeđen."
"Činjenica je da Federacija kasni. Ona je uspostavljena na papiru i
niz zakona je već donešen, ali na terenu ona nije zaživjela", kazao je
Ljubijankić istaknuvši kako je glavni uzrok tome nepovjerenje koje još
postoji između hrvatske i muslimanske strane.
Razgovori u Zagrebu trebali bi, po Ljubijankićevim riječima,
pospješiti i povratak izbjeglica oko čega postoje "načelna politička
suglasja", ali i "niz prepreka na terenu".
Osvrćući se na mogućnost osnivanja združenog stožera Armije BiH i HVO
ministar Ljubijankić ocjenjuje kako je združeni stožer "prijelazna
faza".
ŽENEVA - Članice Kontakne skupine odlučile su u utorak na sastanku u
Ženevi da se na granicu između tzv. SR Jugoslavije i BIH uputi skupina
promatrača, kako bi nadgledali primjenu blokade protiv bosanskih Srba,
doznaje iz krugova Kontakne skupine agencija Frans-Press.
Isti izvori kažu da će šef promatrača Šveđanin Bo Pallnas u srijedu
otputovati u Beograd, kako bi dobio definitivan odgovor srbijanskih
čelnika o raspoređivanju promatračke skupine.
Diplomatski izvori nagovještavaju da će većina civilnih promatrača,
čiji broj do sada nije obznanjen, biti iz nordijskih zemalja.
ŽENEVA - Međunarodni posrednik Lord Owen izjavio je u utorak da je
ublažavanje sankcija protiv Beograda blizu, te kako bi to trebalo
pokazati Srbima da svijet nije potpuno protiv njih.
U interviewu za Reuter Television (Rojter Televižn), Lord Owen je
kazao kako su on i drugi dužnosnici uključeni u mirovne napore glede
BiH, odlučni priznati Beogradu njegov doprinos u pokušaju
zaustavljanja rata.
"Smatram da je najvažnija stvar s kojom se sad susrećemo da svijet,
možda po prvi put, pokazuje Srbima da nismo protiv svih Srba", kazao
je Owen.
DŽEDA - Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Martino
razgovarao je u utorak u Džedi s glavnim tajnikom Organizacije
islamske konferencije (OIK) Hamidom Algabidom o situaciji u Bosni i
Hercegovini, kaže se u priopćenju OIK-a.
Algabid je izvijestio Martina, koji je u službenom posjetu Saudijskoj
Arabiji, o rezultatima posljednjeg ministarskog skupa OIK-a u
Islambadu, kada je zatraženo ukidanje embarga na isporuku oružja za
Bosnu i Hercegovinu.
Martino je sa svoje strane izvijestio Algabida o posljednjem sastanku
ministara vanjskih poslova Europske unije, koji su izrazili spremnost
da ublaže sankcije protiv Beograda.
U priopćenju OIK-a kaže se da su Martino i Algabid naglasili "potrebu
da se nastavi sa svim oblicima pritiska na bosanske Srbe kako bi ih se
prisililo da prihvate mirovni plan Kontaktne skupine".
JERUZALEM - Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u
utorak navečer da su izraelski ministar vanjskih poslova Shimon
(Šimon) Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser
Arafat potpisali u Oslu Deklaraciju o financijskoj potpori za
palestinsku autonomiju.
Peres i Arafat doputovali su u Oslo kako bi prisustvovali "koncertu
mira", kojim se obilježava godišnjica potpisivanja washingtonske
Deklaracije o načelima, nakon višemjesečnih tajnih pregovora u
Norveškoj.
Deklaracija ima 15 točaka, precizira se u prioćenju izraelskog
ministarstva vanjskih poslova.
Dvije su se strane složile da ne iznose svoje političke nesuglasice
zemljama donatorima, nego da ih rješavaju između sebe i na temelju
Deklaracije o načelima. Također su obvezuju da će poduzeti sve mjere
kako bi se okončalo nasilje, uspostavilo međusobno povjerenje,
unaprijedili njihovi gospodarski odnosi, te da će djelovati na razvoju
palestinskog gospodarstva u autonomnim područjima.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) obratit
će se u četvrtak navečer Amerikancima i govoriti o "politici
Sjedinjenih Država prema Haitiju", priopćila je u utorak Bijela kuća.
To obraćanje naciji izravno će prenositi televizija, kaže se u
priopćenju Bijele kuće.
Clinton bi trebao pokušati pripremiti javno mnijenje na eventualnu
vojnu intervenciju na Haitiju. Prema istraživanjima javnog mnijenja
koje je provela televizijska postaja ABC, tri četvrtine Amerikanaca
protivi se američkoj intervenciji u toj zemlji.
WASHINGTON - Sjedinjene Države "primile su sa zadovoljstvom" mjere
koje su poduzele kubanske vlasti u Havani glede spriječavanja
ilegalnog odlaska Kubanaca morem prema SAD-u, te se nadaju se da će ti
napori "biti nastavljeni", priopćio je u utorak State Department
(Stejt Dipartment).
Glasnogovornik State Departmenta Michael McCurry (Majkl Mekkari)
smatra da "kubanska vlada pokazuje znakove da zaista ima namjeru
poštivati svoje obveze prema Sjedinjenim Državama" u okviru
američko-kubanskog sporazuma zaključenog u petak u New Yorku (Nju
Jork).
On je ipak kazao kako je još prerano suditi hoće li Havana u
potpunosti poštivati svoja obećanja.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) potpisao
je u utorak u Bijeloj kući zakon o borbi protiv kriminala, za koji je
ovoga ljeta vodio jednu od najtežih bitaka tijekom svoga mandata.
"Riječ je o slobodi (...) Bez odgovornosti, bez reda i zakonitosti
nema slobode", izjavio je Clinton nakon potpisivanja zakona.
"Ako se američki narod ne osjeća sigurnim (...) onda je teško reći da
je slobodan", dodao je Clinton pozivajući svakog Amerikanca da se
ponašao kao odgovoran građanin.
ALŽIR - Predsjednik i podpredsjednik Islamske fronte spasa (FIS),
Abasi Madani i Ali Belhađ, premješteni su u kućni pritvor, a trojica
suradnika koji su s njima bili zatvoreni, oslobođeni su, priopćili su
u utorak navečer službeni izbori.
U službenom priopćenju kaže se samo da su Madani i Belhađ, uhićeni u
lipnju 1991. i osuđeni u srpnju 1992. na 12 godina zatvora zbog
"napada na sigurnost zemlje", premješteni iz vojnog zatvora u Blidi
(južni dio grada Alžira) "prema drugom prebivalištu".
U priopćenju se ne navodi izraz "oslobođenje" za ostalu trojicu
zatovrenika.
(Hina) sv
140634 MET sep 94
140634 MET sep 94
(Hina) sv