LJUBLJANA, 9. rujna (Hina) - Ljubljansku banku i Kreditnu banku
Maribor dvije najjače banke koje su od početka prošle godine u
postupku sanacije i u kojima država ima stopostotno vlasništvo, njihov
sadašnji vlasnik namjerava privatizirati prodajom međunarodnim
financijskim institucijama koje su već pokazale zanimanje, te
slovenskim građanima koji svoje privatizacijske vouchere još nisu
iskoristili. To je danas na konferenciji za novinstvo stranke
Slovenskih kršćanskih demokrata najavio direktor državne agencije za
sanaciju banaka Lojze Deželak. Kako je potrebno odrediti koliki će
udio u bankama zadržati država, Deželek je najavio da će raspravu o
tome parlament započeti već ove jeseni.
Po njegovim riječima, udio od 10 do 15 posto država bi mogla zadržati
tri do četiri godine. Dobivena sredstva od prodaje upotrijebila bi se
za pokrivanje troškova priznatog javnog duga. Deželak je istaknuo da
je početak privatizacije dviju državnih banaka omogućio nedavno
usvojeni ustavni zakon, kojim su u spomenutim bankama otpisane do
daljnjega obveze iz međunarodnih kredita uzetih u prijašnjoj
Jugoslaviji, obveze prema štedištama u novonastalim državama, a
zadržana samo stara aktiva.
U vezi s nedavnim razgovorom o dugovima Ljubljanske banke Zagreb
između predstavnika Republike Slovenije i Republike Hrvatske, Deželak
je rekao da su slovenski predstavnici izvijestili kako cilj ustavnih
promjena nije bio oštetiti hrvatske štediše, nego je upravo promjena u
ustavnom zakonu omogućila raspravu o tome. Slovenija je spremna s
Hrvatskom razgovarati o 300 milijuna američkih dolara neprenesenog
duga Ljubljanske Banke Zagreb. No, Deželak je, rekavši da govori u
svoje ime, dodao da ni odnos banke i štediša nije bio klasični
obligacijski odnos u smislu Rimskog prava jer su u socijalizmu banke
zapravo nadzirali njihovi dužnici.
Deželak je otkrio da su štediše Ljubljanske banke Zagreb do sada pred
sudovima uložili tužbi u iznosu 25 milijuna DEM, no zbog sporih
sudskih postupaka do sada ih je riješeno samo pet posto, većinom u
korist štediša. Od toga je samo oko sedam do osam tužbi vođeno pred
slovenskim sudovima. Promjenama ustavnog zakona Slovenija je
zaledila izvršenje sudskih odluka i zapriječila nastavak započetih
sudskih postupaka na svom teritoriju, kazao je Deželek.
(Hina) fl vkn
091631 MET sep 94
091631 MET sep 94
(Hina) fl vkn