Nadnaslov: Nuklearke danas isutra
Naslov: Gdje naći struju?
Podnaslov: Trenutno djeluje 430 nuklearnih centrala u ukupno 30
zemalja. One osiguravaju 17 posto svjetske proizvodnje
struje. Pedeset pet nuklarnih centrala je u gradnji,
uglavnom u Aziji i središnjoj Europi jer je njihov razvoj
u zapadnim industrijaliziranim zemljama znatno smanjen.
Piše: Wolfgang SCHWEITZER, AFP
BEČ - Nuklearno rješenje kao odgovor na povećanu potraženju struje u
središtu je pozornosti međunarodne konferencije koja je jučer započela
u Beču, a nedavne afere krijumčarenja radioaktivih tvari izazvale su
nova strahovanja javnosti, odavno uznemirene posljedicama Černobila.
Tu konferenciju organizira Međunarodna agencija za atomsku energiju
(IAEA, od 5.-8. rujna u Beču), prigodom 40. obljetnice priključenja
prve civilne nuklearne centrale u Obninsku (Rusija) na električnu
mrežu. Konferencija je okupila vladine izaslanike, predstavnike
proizvođača električne energije, stručnjake i industrijalce zemalja
članica IAEA.
Trenutno djeluje 430 nuklearnih centrala u ukupno 30 zemalja,
osiguravajući 17 posto svjetske proizvodnje struje. Pedeset pet
nuklarnih centrala je u gradnji, uglavnom u Aziji i središnjoj Europi
gdje je povećana potražnja nakon gospodarske ekspanzije. Ali razvoj
civilne atomistike u zapadnim industrijaliziranim zemljama se znatno
smanjio.
Generalni direktor AIEA-e Hans Blix je, citirajući jedno istraživanje
KESS-a i Međunarodne agencije za energiju, nadavno naglasio da bi se
potražnja struje mogla povećati za 75 posto do 2.010 godine. "Gdje
naći tu struju?" pitao se on.
Blix je priznao da nuklearna energija "ne može sama riješiti probleme
sigurne i trajne svjetske opskrbe energijom".
"Izazov za nuklearnu industriju se sastoji u održavanju i poboljšanju
tehničkih i gospodarskih rješenja atomistike uz pojačanu sigurnost
zaštite okoliša", izjavio je Blix, rezimirajući tako teme o kojima se
raspravlja u Beču.
Međunaslov: Mišljenja da - odluke ne
Sudionici konferencije će govoriti o novim tipovima reaktora, kao što
je francsko-njemački projekt EPR (europski reaktor na inkapsuliranu
vodu), čije je komercijalno iskorištavanje predviđeno za 2.005.
godinu.
Oni podsjećaju na mogućnost sniženja troškova ulaganja nuklearnih
centrala kako bi se nuklaerke učinile konkurentnijima od termičkih
centrala na ugljen ili plin.
Poboljšanje sigurnosti nuklearnih centrala koje su u radu i koje
treba izgraditi je "preduvijet za oživljavanje nuklearne opcije",
navodi Blix.
Glede okoliša zagovornici nukleraki naglašavaju da one manje
zagađuju nego termičke centrale na ugljen. Ipak preostaje veliko
strahovanje glede skladištenja nuklearnog otpada, o čemu će se
raspravljati u Beču.
Preduvjet za gradnju novih nukelarnih centrala je da ih prihvati
stanovništvo, zaokupljeno opasnostima nesreća, nekontroliranim
prometom radioaktivnim tvarima nakon raspada bivšeg SSSR-a ili
nemogućnošću nadzora vojnih nukearnih aktivnosti, što ilustriraju
iračka i sjeverno korejska afera.
"Čim se radi o nuklearki ili radioaktivnom, teško je zamisliti da će
strahovanja koja obuzimaju glave u zadnjih pedeset godina danas
potpuno nestati", ocijenjuje Ann S. Bisconti s Instituta za nuklearnu
energiju u Washingtonu.
Stručnjak za nuklearna pitanja ekološke organizacije Greenpeace
-Austrija, Heinz Hoegelsberger je sastanak u Beču nazavo
"konferencijom za prodaju atomske industrije". Greenpeace ocijenjuje
da se može napustiti nuklearno kao i zastarjeli zagađujući energetski
izvori, ostvarujući dovoljno i za povećanu potražnju struje.
Konferencija je samo poligon za razmjenu mišljenja. Na njoj se neće
donositi niti odluke niti rješenja.
(Hina) mt fp
061056 MET sep 94
061056 MET sep 94
(Hina) mt fp