Nadnaslov:Nakon Rusa, Njemačku napuštaju i zapadni saveznici
Naslov: Berlin plače za Amerikancima
Podnaslov:"Bez njihove podrške zapadni Berlin ne bi uživao slobodu
niti bi došlo do ujedinjenja Njemačke", objašnjava
jednostavno gradonačelnik Berlina veliku naklonost koju
zapadni saveznici uživaju među njegovim stanovnicima,
koji u velikom broju i sa suznim očima ispraćaju brojnim
svečanostima zapadne trupe.
Piše: Erik KIRSCHBAUM, Reuter
BERLIN - Hladni je rat možda desetljećima bio uzrokom razdvajanja
svijeta no Zapadni Berlin se toliko sjedinio s američkom vojskom koja
ga je branila, da se jedva od nje može rastati.
"Suze teku diljem Berlina", kaže berlinski gradonačelnik Eberhard
Diepgen. "Vojnici će otići ali će sklopljena prijateljstva ostati
vječna".
U Berlinu se ove godine održalo gotovo pedesetak parada i festivala u
čast zapadnih saveznika koji grad napuštaju slijedećeg tjedna. Za njih
je utrošeno 1.5 milijun njemačkih maraka iako je gradski budžet u
kroničnom deficitu.
Gomila od 250.000 ljudi ispunila je ulice jugozapadnog dijela Berlina
tijekom oproštajne ceremonije na kojoj su bačene na tone konfeta na
paradu američkih vojnika.
Iako su tijekom parade praćene gromoglasnim pljeskom uspjeli održati
kameni izraz lica, mnogi od mladih američkih vojnika nakon nje nisu
uspjeli zadržati suze koje su klizile niz obraze.
"Postoji vrlo osobita i bliska veza između američkih vojnika i
stanovnika Berlina", kaže general bojnik Walter Yates, zapovjednik
američkih snaga u Berlinu.
"Nisam bio svjestan dubine tog odnosa, prije nego li sam došao ovamo
prije četiri godine. Moram priznati da sam bio zatečen; taj odnos je
naprosto nevjerojatan", kaže Yates.
Amerikanci - koji žive i rade u kvartovima gdje brojne ulice nose
imena američkih predsjednika i generala - ovdje su došli kao osvajači
a odlaze kao heroji.
Yatesova slika se u berlinskim novinama pojavljuje vjerojatno češće
nego što bi se pojavljivala da je zapovjednik vojne baze nadomak nekog
gradića u srcu Amerike.
Očekuje se da će na završnoj oproštajnoj cremoniji u čast američkih,
britanskih i francuskih trupa koje su branile grad, a koja će se
održati 8. rujna, biti prisutni deseci tisuća posjetitelja.
Francuski predsjednik Francois Mitterrand i britanski premijer John
Major također će biti nazočni svečanostima obilježavanja završetka
49-ogodišnjeg prisustva saveznika iz drugog svjetskog rata u nekada
podijeljenoj a sada ujedinjenoj njemačkoj prijestolnici.
Američki je potpredsjednik Al Gore bio prisiljen svoje prisustvo
otkazati zbog ozljede Ahilove pete.
Posljednja vojna ceremonija održat će se pod pokroviteljstvom
kancelara Helmuta Kohla u blizini Brandenburških vrata gdje je nekada
stajao Berlinski zid.
Međunaslov: Osvajači su postali zaštitnici
Postavlja se pitanje zašto inače cinični Berlinčani, čiji grad broji
dva milijuna stanovnika, toliko drže do nekoliko tisuća američkih
vojnika. Otkuda tolika ljubav prema američkim trupama koje su u drugom
svjetskom ratu porazile Njemačku i ostavile Berlin u ruševinama?
"Bez njihove podrške zapadni Berlin ne bi uživao slobodu niti bi
došlo do ujedinjenja Njemačke", kaže gradonačelnik Diepgen, koji je
odrastao u poslijeratnom Zapadnom Berlinu te kao mnogi njegovi
stanovnici govori tečno engleski sa američkim naglaskom.
Šest tisuća američkih vojnika, uz manje britanske i francuske trupe,
tijekom hladnog rata čuvalo je grad.
Bili su okruženi sa 338.000 vojnika Crvene armije koji su se nalazili
u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj držanih uz opciju invazije
demokratske enklave od 170 kilometara koja se nalazila unutar Željezne
zavjese. Povjesničari su procijenili da je 90.000 teško naoružanih
sovjetskih vojnika bilo stacionirano u dosegu od samo 32 kilometra od
Zapadnog Berlina.
Dva događaja kojih se Berlinčani neprestano prisjećaju su zračni most
iz 1948-49. godine te zastrašujući dan 1961. godine nakon podizanja
Berlinskog zida kada su američki i sovjetski tenkovi na samo nekoliko
metara udaljenosti jedni od drugih.
Sovjetske su snage u travnju 1945. godine oslobodile Berlin od
Hitlerovih nacista. Američke, britanske i francuske snage su ušle u
grad u skladu s ranije postignutim sporazumom između četiri savezničke
sile prema da se Njemačka kao i njezina prijestolnica podijeli na
četiri okupirana područja.
Savez koji je porazio naciste počeo se u prvim poslijeratnim danima
raspadati i od sovjetske blokade grada 1948. godine Berlin postaje
žarišnom točkom konfrontacije Istoka i Zapada koja prerasta u hladni
rat.
Zračni most predstavljao je određujući trenutak na početku hladnog
rata kojim su se zapadni saveznici od okupatora pretvorili u
zaštitnike. Sovjeti su blokirali prometnice prema Zapadnom Berlinu
nastojeći na taj način iz njega istjerati zapadne saveznike.
Tijekom 462 dana američki i britanski zrakoplovi ostvarili su 277.000
letova, i do 1.398 letova dnevno, s destinacijom Zapadni Berlin.
Prevezle su 1.8 milijuna tona goriva i hrane ne bi li grad održali
slobodnim, sve dok se Sovjeti nisu povukli i deblokirali prometnice.
Ljubav prema saveznicima pojačala se još više 1961. godine nakon
što su uz sovjetsku podršku istočnonjemačke vođe podigle Berlinski
zid.
Krajem listopada kada je svijet strahovao od ponovnog rata, pet
američkih tenkova M48A2 suprostavilo se nekoliko metara od zida
sovjetskim tenkovima tipa T'54. Odmjeravanje je trajalo čitavu noć sve
dok se sovjetski tenkovi nisu povukli.
Amerikanci će uskoro otići no njihov će utjecaj u Berlinu i nadalje
ostati snažan. Zvuci TV i radio postaja u američkom stilu, sa disk
džokejima koji govore njemački s američkim naglaskom, ispunjavaju
ulice Berlina.
Mnoge su škole, ulice i trgovi nazvani po američkim gradovima, te po
predsjedniku Johnu F. Kennedyju, koji je svoj govor zaključen
rečenicom "Ich bin ein Berliner" (Ja sam Berlinčanin), održao 1963.
godine, na vrhuncu hladnog rata.
(Hina) gm br
011255 MET sep 94
011255 MET sep 94
(Hina) gm br