ZAGREB, 28. srpnja (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici
prihvatila izvješće o dosadašnjem tijeku i zadaćama Vlade vezanim uz
zaključivanje financijskih aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom
(MMF), a na kraćoj konferenciji za novinare, nakon sjednice Vlade, o
tijeku tih pregovora govorio je i šef Misije MMF-a u Hrvatskoj Eric
Clifton.
Aranžman s MMF-om, rečeno je na sjednici Vlade, predviđa dvije vrste
zajmova u ukupnom iznosu od 274 milijuna američkih dolara do kraja
1995. godine. Na stand by aranžman odnosi se jedna trećina tog iznosa,
a dvije trećine odnose se na tzv. sistematsko transformiranje
gospodarstva. Zajmovi su s rokom otplate od šest i sedam godina, i
predviđaju poček otplate tri, odnosno četiri godine.
"Aranžman s MMF-om apsolutna je podrška drugoj fazi provedbe
stabilizacijskog programa, odnosno podrška restrukturiranju i sanaciji
gospodarstva", ocijenio je premijer Nikica Valentić istaknuvši da je s
Misijom MMF-a, koja boravi u Hrvatskoj, usuglašeno pismo namjere. Značaj
tog aranžmana je ekonomsko-politički, jer uz uključivanje Hrvatske u
međunarodne financijske institucije, jasno inkorporira Hrvatsku u
Europu, kazao je premijer.
"Hrvatska mora ići u razvoj, mora se zaduživati, ali je sigurno da ta
sredstva neće ići u potrošnju, nego u razvoj, infrastrukturu i
slično", rekao je Nikica Valetnić. On je najavio da bi idući korak
vjerojatno bio sporazum s GATT-om što, istaknuo je, znači ukidanje
svih barijera, slobodno tržište i konkurenciju, za koju se što prije
moraju osposobiti hrvatska poduzeća. "Na tržištu će moći opstati
samo oni koji svoje troškove mogu podmiriti prihodima", kazao je
Valentić, najavljujući i donošenje zakona o bankrotu.
Osnovni cilj aranžmana, pojasnio je potpredsjednik Vlade Borislav
Škegro, je povećanje proizvodnje u uvjetima stabilnosti, rast životnog
standarda i čisti računi, od države, banaka do poduzeća. MMF, dodao
je, ne zahtijeva ništa više od ciljeva koje je sebi postavila hrvatska
Vlada, samo su precizirani rokovi u kojima što treba učiniti. "Ustvari
radi se o našem programu u koji su uneseni rokovi i zaduženja", kazao
je Škegro, dodajući da to obvezuje i na upućivanje niza zakonskih
prijedloga u saborsku proceduru.
Program s MMF-om, po riječima Borislava Škegre, razrađen je od 30.
rujna ove do kraja sljedeće godine, a kvartalno će se pratiti njegova
provedba, dok su eventualne modifikacije moguće nakon ocjenjivanja
provedbe programa krajem veljače i u srpnju 1995.
Ministar financija Božo Prka kazao je da su u fazi ugovaranja s
međunarodnim financijskim institucijama zajmovi u iznosu od 500
milijuna dolara, posebice za infrastrukturu, te da je realno očekivati
da se do kraja godine počne koristiti polovica tog iznosa.
Aranžman s MMF-om, kazao je Prka, pretpostavlja kontrolu
konsolidiranog deficita za 1994. i 1995. godinu koji obuhvaća ne samo
državni proračun već i deficite fondova - mirovinskog i invalidskog
osiguranja, zdravstva, za zapošljavanje, za doplatak za djecu, te
fondove Hrvatskih cesta i Hrvatske vodoprivrede. Ti se deficiti mogu
financirati isključivo do razine inozemnih kredita, pojasnio je Prka,
ukazujući na potrebu čvrste financijske discipline i čišćenja dugova
države na svim razinama.
U razgovorima Ministarstva financija i Misije MMF-a data je podrška
dosadašnjim poreznim reformama, a ministar Prka u sklopu daljnjih
strukturnih reformi najavio je i uvođenje poreza na dodatu vrijednost
čiji bi zakonski prijedlog trebao biti u proceduri već do kraja
godine, pripremu novog zakona o proračunu, uvođenje državne riznice te
pokrivanje javnog duga vrijednosnicama koje bi kotirale na burzi.
Po riječima guvernera Narodne banke Hrvatske Pere Jurkovića u
materijalima dogovorenim s Misijom MMF-a polazi se od još restriktivnije
monetarne politike nego što je sada. Ide se, uz ostalo, na ukupno
ukidanje opće kvote, ukidanje automatskog pristupa primarnoj emisiji i
uvođenju dvostrukog pokrića, te slobodno funkcioniranje deviznog
tržišta i fleksibilnost tečaja. Program predviđa uvođenje jače
konkurencije među bankama, jer se, kazao je Jurković, ne može štititi
lokalne banke već treba voditi računa o efikasnosti bankarskog
sustava. Najavio je uz ostalo i ukidanje svake kontrole nad kamatama.
Nakon potpisivanja aranžmana s MMF-om moći će se prići i razgovorima
o reprogramiranju dugova s Pariškim i Londonskim klubom, istaknuo je
ministar u Vladi Zlatko Mateša. Razgovori s Pariškim klubom mogu se
očekivati sredinom listopada, a nakon toga, tijekom studenog,
pristupilo bi se i razgovorima s Londonskim klubom. Može se
očekivati povoljan reprogram za Hrvatsku koji će uključivati i duži
poček. Gospodarski subjekti - dužnici Pariškog kluba morat će uredno
servisirati svoje obveze i to u prvo vrijeme preko posebnog računa
kod NBH, kazao je Mateša.
Na kraćoj konferenciji za novinare održanoj poslije sjednice hrvatske
Vlade, šef Misije MMF-a u Hrvatskoj Eric Clifton istaknuo je da je
ova faza pregovora uspješno okončana, a da će se u Washingtonu
nastaviti s formalnim i tehničkim pripremama na sporazumu.
Prema njegovim rječima, može se očekivati da će Izvršni odbor
direktora MMF-a razmatrati sporazum s Hrvatskom na sjednici sredinom
listopada, a sredstva se mogu koristiti dan nakon tog odobrenja.
"Naša osnovna preporuka hrvatskoj Vladi je da bude što opreznija i
razboritija u povlačenju poteza", kazao je Clifton napominjući da je
potrebno udvostručiti napore na održavanju inflacije pod kontrolom.
Ukazao je i na potrebu jačanja bankarskog sektora, obzirom na reformu
platnog sustava, te veću kontrolu kreditne politike.
Članovi Misije su, prema Cliftonovim rječima, podržali program Vlade
kojim se omogućuje kupovina dionica poduzeća za staru deviznu štednju
na burzi čime se ubrzava privatizacija i izlazi u susret starim
deviznim štedišama te bi zbog toga, ističu, taj program trebalo
intenzivirati.
(Hina) db/nb ds
281745 MET jul 94
281745 MET jul 94
(Hina) db/nb ds