ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - U nastavku rasprave na 19. - izvanrednoj -
sjednici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora o pitanjima vezanim za
UNPROFOR zastupnici su istaknuli niz zamjerki na dosadašnji rad
mirovnih snaga UN.
Luka Bebić (HDZ) je rekao da je zadaća hrvatskog Sabora da izrazi
glas hrvatskog naroda, i da zato ne treba biti na granici bilo kakve
patetike nego treba uočiti stvarne činjenice, odnosno sve što se od
dovođenja UNPROFOR-a u Hrvatsku dogodilo. Bebić je istaknuo da Sabor
mora kazati hrvatskoj Vladi i vrhovništvu da neće više prihvatiti,
onoliko koliko zavisi od njegove nadležnosti, nikakvo produženje
mandata UNPROFOR-a bez da se dogode krupne promjene u njegovim
ovlastima. Bebić je, među ostalim, naglasio da hrvatski prognanici
više ne mogu čekati i da više nemamo pravo oglušivati se ili na neki
način poticati te ljude na još neka dugačka čekanja.
Istup Milana Đukića (SNS) izazvao je niz replika.
Đukić je rekao je kako mu nije jasno koliko je produktivno bilo
otvarati pitanje UNPROFOR-a gotovo 2,5 mjeseca prije isteka njegovog
mandata, dodajući da će ta točka poprimiti prave obrise
zainteresiranosti za novi mandat neposredno pred rujansko zasjedanje.
Đukić je ocijenio da u jučerašnjem izvještaju nedostaje i analitički
osvrt na proces normalizacije, a zapitao se koji su to koraci činjeni
od strane pregovaračkog tima itd. U širem je istupu istaknuo i da
reintegracija okupiranih područja nije lak proces. "On je vrlo složen,
i to je pitanje da li je složenije rješavati ga ratnom opcijom ili
mirotvorno, ali očito rješenje mora biti u koncesijama, kroz kompromis",
rekao je Đukić. Potom je kazao kako se povratnici ne mogu vratiti bez
ekonomske pomoći dodajući: "Gospodo mi nemamo 250 tisuća prognanih i
izbjeglih, imamo ih 500, 600 tisuća, nećemo da vidimo demografski
poremećaj". Đukić je ustvrdio da nije točno da su Srbi dobrovoljno otišli
iz slobodnih djelova Hrvatske. "Tristo tisuća nije dobrovoljno otišlo.
Otišlo je deložacijama, famoznom Uredbom o raspolaganju stanova,
Uredbom o racionalizaciji uprve i uvjetovanjem provedbe Ustavnog
zakona sa mogućom reintegracijom", kazao je Đukić.
Dr. Željko Bušić replicirao je Đukiću rekavši da su Srbi, koji su
otišli, to učinili jer ne mogu priznati i podnijeti hrvatsku vlast.
"Njih nitko nije otjerao, imaju sva prava kao i ja, potpuno ista, i
ljudska i građanska", kazao je Bušić.
Replicirao je ponovno Đukić pitajući uz ostalo što je sa tisuću
deložacija.
Ivan Milas u svojoj replici rekao je da je broj od 300 tisuća
protjeranih Srba iz slobodnog dijela Hrvatske velika izmišljotina. Dr.
Vladimir Cvitanović u replici je iznio primjer iz Karlovca, gdje je,
rekao je, u tri posljednja mjeseca 1991. iz Medicinskog centra 375
osoba dobilo otkaz zbog toga jer su otišli samovoljno. Dr. Krešimir
Glavina (HDZ) istaknuo je u Kliničkoj bolnici Osijek liječeni i srpski
ranjenici i ranjenici iz bivše JNA. Liječeni su po svim pravilima
medicine i nikakve diskriminacije nije bilo.
Vera Stanić (HDZ) osvrnula se na pitanje deložacije ističući da ima
niz primjera da su se Srbi koji su otišli, čekajući da se vrate kao
pobjednici, vratili natrag nakon brojnih mjeseci. Napomenula je da su
u međuvremenu prognanici ili invalidi dobili te stanove na privremeno
korištenje te da sada iseljavaju iz tih stanova da bi se uselili ljudi
koji su svojevoljno napustili Hrvatsku.
Brojke koje je iznio Đukić netočnima je označio i Ante Klarić (HDZ) a
Vice Vukojević (HDZ) je rekao da kada se govori o deložacijama treba
reći da se radi pretežito o vojnim stanovima, te da se radi o
iseljenju osoba koje su ušle u vojne stanove mimo pravne osnove.
Ističući da se ne radi samo o Srbima Vukojević je iznio precizne
podatke o deložacijama za grad Zagreb.
Sudjelujući u raspravi Dalibor Brozović (HDZ) napomenuo je da je
velik broj prevoditelja za UNPROFOR srpske nacionalnosti te je zapitao
kada je hrvatska strana službeno protestirala zbog toga. Navodeći
uzroke pristranosti UNPROFOR-a, Brozović je uz ostalo kazao da je ono
što je zapisano u Vanceovom planu jedna stvar, a konkretan nalog
UNPROFOR-u, koji treba dobiti od svog nalogodavca, druga.
Napominjući da je o mandatu UNPROFOR-a već raspravljala parlamentarna
oporba i da je šteta što nije i danas u Sabornici, Ante Prkačin (HSP)
je kazao da je pozorno pratio i raspravu oporbe i jučerašnju i
današnju raspravu o UNPROFOR-u. "Osjeti se u današnjim raspravama da
je HDZ postao samokritičniji", ocijenio je Prkačin dodajući da bi bilo
bolje da se i prije više pažnje posvetilo hrvatskim propustima i
greškama, a ne da se govorilo samo o propustima međunarodne zajednice.
Prkačin je kazao da je i prvom izvještaju glavnog tajnika UN-a Butrosa
Galija, a to se provlačilo i u Vance-Owenovom planu i ostalim
sporazumima, bilo rečeno da se na privremeno okupiranim područjima
neće primjenjivati hrvatski zakoni dok se ne nađe političko rješenje.
Prihvaćanjem Vance-Owenovog plana i dolaskom UNPROFOR-a betonirano je
stanje, a UNPROFOR je stao na granice okupiranih područja, rekao je
Prkačin. Iznio je i zamjerke na Zagrebački sporazum te u svezi s
njegovim potpisivanjem postavio i niz pitanja inž. Hrvoju Šariniću.
Ističući da nije za otkazivanje mandata UNPROFOR-u, Prkačin je kazao
kako je za promjenu mandata ako je to ikako moguće. Predložio je da se
još jedna sjednica hrvatskog Sabora posveti mandatu UNPROFOR-a, te da
se na tu sjednicu pozove i Predsjednik Republike.
Sjednica Zastupničkog doma nastavljena je raspravom o mandatu
UNPROFOR-a, a zastupnicima je na klupe već podjeljen i Prijedlog
rezolucije o mandatu mirovnih snaga UN na području Republike Hrvatske
koju je izradila komisija izabrana na početku sjednice.
(Hina) bm/nb ds
171545 MET jul 94
171545 MET jul 94
(Hina) bm/nb ds