ZAGREB, 16. srpnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske
na današnjoj je 19. izvanrednoj sjednici prihvatio dva zakonska prijedloga
upućena u saborsku proceduru po hitnom postupku.
Riječ je o Zakonu o potvrđivanju (ratifikaciji) Sporazuma o garanciji
između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Sporazuma o preuzimanju
zajma između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj sklopljenih 25.
veljače 1993. koji utvrđuju da je toga datuma (25.2.93.) bivša SFRJ
prestala biti članicom Međunarodne banke te da je istoga dana RH
naslijedila članstvo u toj organizaciji. Hrvatska ujedno preuzima i obvezu
vraćanja dotadašnjih zajmova bivšoj Jugoslaviji (čiji je dug 31. listopada
92. iznosio oko 2,1 milijarde dolara) i to u iznosu od 109,6 milijuna dolara.
Zakonom o potvrđivanju (ratifikaciji) Sporazuma o hitnom zajmu za obnovu
sklopljenog između RH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj Sabor je
potvrdio Ugovor između Hrvatske i Međunarodne banke o hitnom zajmu u iznosu
od 128 milijuna dolara, a taj će Ugovor stupiti na snagu 27. kolovoza ove
godine. Zajam se daje na rok od 17 godina, a poček iznosi četiri godine,
tako da prvi anuitet dospijeva 15. prosinca 1998.g. Kamatna je stopa 8,5
posto. Zajam je strogo namjenski za obnovu infrastrukture (cesta, željeznica,
elektroprivrede, vodoprivrede, obnova naselja kojima se omogućuje povratak
prognanika te za poljoprivredu).
Zakon o hitnom zajmu prihvaćen je uz zaključak da hrvatska Vlada i
Hrvatska kreditna banka za obnovu redovito izvješćuju Sabor o dinamici
i načinu korištenja zajma.
U kraćoj raspravi Ivan Milas pozitivnim je ocijenio što se hitnim zajmom
priznaje kreditna sposobnost Hrvatske od strane međunarodne zajednice, a
sve drugo, drži Milas, je upitno. On se zauzeo za uređenje državnog
financiranja i bankarstva te predložio da se u izgradnji Hrvatske ne koriste
strani krediti. Navodeći otkup stare devizne štednje kao loš primjer
poslovanja banaka, Milas je kazao da takvim načinom banke ulijevaju
nepovjerenje štedišama koji onda svoje štedne uloge iznose izvan granica
Hrvatske.
Reagirajući na Milasovo izlaganje, Jurica Pavelić je kazao da uvažava
njegov najveći dio, ali, kazao je, treba naglasiti da hrvatski društveni
proizvod trenutačno nije dostatan za izgradnju infrastrukture. Složio se
s činjenicom da se o hitnom zajmu sa Svjetskom bankom razgovara predugo,
već godinu dana, ali i ocijenio da je to prvi signal da će i drugi strani
kapital doći u Hrvatsku.
Marino Golob je istaknuo da se ne treba bojati stranog kapitala, ali treba
voditi računa o njegovu korištenju. Krediti, ističe Golob, ne mogu biti
ulagani u neprofitne investicije.
Ističući da nema dovoljno domaćih sredstava za obnovu ratom razrušenih
područja, Anton Kovačev je ocijenio da su sredstva hitnog zajma minimalna
sredstva da bi se obnova mogla maknuti s mrtve točke. On je kazao da će
HKB-o koja će operativno provoditi zajam, hrvatskoj Vladi predložiti da
krajnji korisnici dobiju sredstva pod istim uvjetima kao da se radi o
domaćim sredstvima. Osvrčući se na prethodne rasprave Boris Šegota uz
ostalo je istaknuo da su razvoj mnogih država, kao npr. Japana omogućili
"rad, disciplina i zajmovi".
Nakon što je Zastupnički dom izvješćen o razrješenju Zorana Jašića
dužnosti ministra financija, iskazano je povjerenje novom ministru Boži
Prki koji je dao prisegu pred Zastupničkim domom.
Sjednica Zastupničkoga doma nastavljena je raspravom o mirovnim snagama
UN na području RH - UNPROFOR-u.
(Hina) nb do
161724 MET jul 94
161724 MET jul 94
(Hina) nb do